Finska kani u NATO. Zač to pači finsku komisaricu?
Nimaš svaki dan mogućnost, se izminjati s EU-komisaricom. Ada je bio četvrtak jedan od tih rijetkih danov, da sam se opet poufao na Uni-campus. Na mojem institutu za Global Development Studies je bila pozvana Jutta Urpilainen. Finska političarka je u EU-komisiji naime za to nadležna, čim se bavu sve študent:ice i znanstven:ice toga instituta. Kako sklopiti internacionalne kooperacije i podupirati demokracijske, klimatske i gospodarstvene cilje u zemlja izvan Europske unije.
Študij te pred svim uči kritiku na tom konceptu. Iako se da mnogo kritizirati na tom, se mora priznati, da se neke stvari nećedu od samoga sebe preminjiti. Urpilainen i cijela komisija Von der Leyen imaju posebnu nakanu, biti aktivni u Afriki: Kako riješiti visoke odvisnosti afrikanskih zemalj od importov žita, sve do produkcije vaksinacijov. Ali i stvoriti šanse za cijeli kontinent, ki je pun pred svim mladim stanovničtvom.
3. svit već ne postoji
Prije se je koristio pojam Trećega svita (Dritte Welt je vam svak:oj poznat). Od toga smo se hvala znanstveni:cam i refleksije polako odaljili. Probio se je pojam Globalni jug, i komisarica Urpilainen ga koristi.
To i skupa visi jednim drugim pojmom. Pomoć u razvijanju – po nimšku Entwicklungshilfe – ada darovanje pinez za probleme, ke najdu zapadne eksperti:ce u odredjeni zemlja – i ta pojam se polako već ne korištava. S “Pomoć u razvijanju“ skupa visi i rič Zemlja u razvijanju i Industrijska zemlja. Kanimo mi, bogati u zapadu, da se zemlje razvijaju po naši ideali? Jer kod nas sve tako dobro funkcionira? Te ideje, da se kopiraju Europska riješenja za južno-amerikanske, afrikanske,… probleme – tim putem se već ne ide.
Nerazmišljenim darovanjem smo spravili toliko odvisnosti u svit, ke predtim nisu bile ovde. Najti pute, kako stvarno probleme riješiti – dugotrajno i s ciljem, da se stvarno poboljšava situacija, je jedna od najtežih vježbov. Nijednomu ne pomore postaviti kade zdenac ili vodeni zahod, koga onda ljudi na licu mjesta sami ne moru reparirati.
Rast ekonomije i NATO
Jedno pitanje, ko komisarica iz mojega pogleda nije dovolnjo odgovorila – je bilo, jeli funkcionira svit i bez gospodarstvenog rasta, bez kapitalizma? Polag Urpilainen je moguće trajno rasti – gospodarstveno, klimatski i humano. Znamda razumljiv odgovor, u Finskoj je bila Urpilainen ministrica za finance.
U aktualnu debatu: Kako Urpilainen vidi finsku želju pristupiti u NATO mi na licu mjesta nije odgovorila. Prema radiju Oe1 je rekla, da se je preminjilo finsko mišljenje prema NATO-u s februarom ovoga ljeta drastično. Nacionalnimi temami se ona ali gor ne mora toliko baviti – već komisaricu Urpilainen to skrbi, da je zbog boja u Ukrajini i nemogućih eksportov hrane 200 milioni ljudi na svitu akutno ugroženo od glada.
