Ča djelati, ako odgovorni ne reagiraju na tužbe? Pojti onim, ki su još viši u hirarhiji. Kako to ide na manjinsko-političkom području nam – opet jednoč – kaže slovenska narodna grupa. Još i na prvu stranicu webportala orf.at je uspila vist, da su najveća društva koruških Slovencev predali žalbu na europskoj razini, t.j. Europskom parlamentu, jer se tu felix Austria ne drži manjiskih prav, kot bi to bilo zapravo zaključeno.
Dragi naši velikani i funkcionari,
Ovako ide političko djelovanje i aktivizam u smislu narodne grupe!
Ne-rješeni problem u toj žalbi nisu specifični za slovensku narodnu grupu, sve to nam je isto tako poznato: Problem službenoga jezika (jer ga nijedan ne zna?), manjkanja u već- odnosno dvojezičnom školstvu i uopće u izobrazbi, problem teritorijalnoga principa, ki ne odgovara životnomu realitetu narodnih grup itd. itd.
Za nas bi se sad moralo staviti pitanje: A zač to djelaju samo slovenska društva? Kade smo mi? Kade su naša društva, velikani, funkcionari? Svaki tajedan vidimo na prvoj stranici Hrvatskih novin: „Sloga je moć!“, ča je s tim? Je to samo prazna fraza? Kot svenek – već pitanj nego odgovorov.
Morebit smo mi svi kao narodna grupa jednostavno pre uljudni, barem prema onim vladajućim snagam. Morebit i zato, kad stoji kod nas – barem kod nekih – još svenek partijska politika pred onom manjiskom politikom. To je ča lipoga, s tim se znamo kinčiti, ako uprav odgovara. A inače se bojimo da komu stanemo pre jako na palce. Ali kako dojti do odredjene pažnje, ako nismo glasni i malo neugodni? S tamburom i „Daj mi daj“ to neće funkcionirati.
Jasni cilji
U stvarnosti je vjerojatno tako da je već društvenih interesov nego je uopće društav, svaki kuha svoju supu, i to je u neki pogledi u redu, ali: Obdržanje, razvitak, obična prava na (službeni) jezik, odredjenu izobrazbu bi morao biti jasni cilji za sva društva, iako je znamda razlike u mišljenju kako neka bude modus operandi – ali cilj mora biti isti, i s tim ciljem se ide u borbu. A to ne medjusobno, nego prema onim, ki imaju zaista ruke na šalteru.
I ako bi onda i uspili da ta sloga u važnim pitanjam obuhvaća sve manjine odnosno narodne grupe, bi bili sigurno jači. Tako je to i rekao Franjo Schruiff pri simpoziju Inicijative manjinov 1994. ljeta na kritiku tadašnjega vice-kancelara Erharda Buseka, da skupno djelovanje manjin smanja brzinu političke eficijencije: „Mag sein, dass wir gebündelt langsamer vorankommen, aber so sind wir auch schwerer aufzuhalten.“
30 ljet kašnje bio bila i prava dob, da to potvrdjujemo i da ne vrtimo prazne fraze.
Jeli i kakove posljedice će imati žalba pred Europskim parlamentom ćemo viditi 8. aprila, teško preporučujem da to pažljivo pratimo. Danas nije izgovora da to nije dostupno, jer izvolite: https://www.europarl.europa.eu/committees/en/peti/home/highlights
