Po kratkoj, teškoj bolesti nas je koncem januara napustio Georg „Šurl” Čenar, hrvatski aktivist, folkloraš i hakovac. Nije bio samo blagajnik, potpredsjednik i sektretar Hrvatskoga akademskoga kluba, nego i strastven karikaturist i je sa svojimi duhovitimi karikaturami obogatio izdanja Novoga glasa u 90-i ljeti.
Ljetos svečuje Initiative Minderheiten svoje 35. ljeto postojanja. A skoro i nije došlo do toga, jer je opstanak djelovanja ovoga važnoga društva bio teško ugrožen kroz još veće skraćenje subvencijov. Uprav ta činjenica je dobar uzrok da pojačamo te „minoritarne alijance“, ke inicijativa pokušava stvoriti i pojačati jur od samoga svojega početka.
Hrvatska i europska književnost izgubila je 20. junija jednu od svojih najvažnijih autoric. Slavenka Drakulić, književnica, novinarka i esejistica, preminula je 20. junija 2026. ljeta u 77. ljetu svojega žitka. Bila je jedna od najpoznatijih i najprevodenijih hrvatskih autoric, ka je svojim djelom kroz desetljeća oblikovala razumivanje žitka u socijalizmu,
Nekad su zadnji dani u maju na mjestu Am Hof u prvom bečkom kotaru bili fiksna točka u kalendaru. U tzv. Burgenland Kultinariumu se sastalo Gradišće usrid velegrada. A ne samo Gradišće, nego i gradišćansk:e Hrvati:ce. Nije bilo Kultija bez čardaša i kola. A ljetos? Ništ od toga.
Prošli tajedan su došli visti iz Koruške, ke po sebi nisu dobre – zapravo čisto suprotno –, ali visti od kih bi kao hrvatska narodna grupa odnosno konkretno u Gradišću mogli samo sanjati: „Već nije dvojezičnih sucev“.
Kad 23. aprila svi Juri, Georgi, Juraji, Jurice i Šurli slavu imendan, se u sjevernoj Hrvatskoj – pred svim u Turopolju – svečuje Jurjevo, i čuda ljudi misli na sv. Juraja – viteza, ki ubije strašnoga zmaja i spašava kraljevu kćer. Ali iza ove poznate slike shranja se čuda starija
Kad sam prvi put bila pri tečaju Jezik prez granic, premda sam i onda jur bila prekoraknula granicu starosti – dakle naslov „prez granic“ valja ovde na više razina –pisala sam onda članak Ča sam se naučila pri “Jeziku prez granic”. Jur dane dugo premišljavam, ki aspekt i kim putem
Nekad je bilo šmiranje seoskih tablic „naš“ specijalitet, naša domena. Zbog manjkanja obećanoga moral:e su naš:e aktivist:ice dodati ono, ča je falilo na tablica na početku i kraju hrvatskih sel u Gradišću.
U ljetu jubilejov 2025. ne smimo pozabiti na još jednu obljetnicu, ka je pred svim za najmladju austrijsku saveznu zemlju tako važna. Od 1990. ljeta postoji u Austriji odnosno u Gradišću registracija na auta EU - Eisenstadt Umgebung.
Gdo god je jur došao u Franjo Rotter Biblioteku u Hrvatskom centru i ušao u foyer u mezzaninu, je jur vidi:la najmanje dva takozvane Bosna Quilts. U medjuvrimenu je i ta veći quilt čudakrat pozadina za slikanje s gosti podcasta centar.melange.
