Čajtanac Tibor "Tibi" Jugovits je duga ljeta angažiran u društvenom sektoru manjine, med drugim je bio predsjednik Hrvatskoga centra. Tibor Jugovits spricht über seine Zeit beim Kroatischen akademischen Klub, seinen Beruf als Steuerberater und Chancen der Mehrsprachigkeit.
Kakovu ulogu imamo dandanas? Da odgovorim jačkom: „Žena, majka, kraljica.“ Barem polag Jelene Rozge. Još svenek je prvo očekivanje općega društva na žensku populaciju, da radja dicu i podvara obitelj.
Käs je sir, sir je sirenje, sirenje je žumenje ? – so a Topfen. Bei den burgenländischen Kroat:innen hat nicht nur beinahe jeder Ort seinen Dialekt, die Vielfalt schlägt sich auch im Wortschatz nieder.
Ana Schoretits piše igrokaze, pjesmice, prozu i dičje knjige. Die Autorin aus Zagersdorf/Cogrštof erklärt ihr Pseudonym "Marko Varga" und warum sie mehrsprachige Bücher schreibt.
365 x 2! Kako svakidanji boj izgleda? Ča to s tobom načinja ako si ti umjetn:ica? Wie sieht der Alltag im Krieg aus? Was macht dieser aus dir, wenn du Künstler:in bist?
Poslovni žitak ga je peljao od Hrvatskih novin do ORF-a. Za svoju hrvatsku liriku nije samo poznat u Gradišću. Im Interview spricht Jurica Csenar über die politisch brisanten 1970er Jahre und seinen Weg in den Journalismus.
Bei einem Bombenattentat in Oberwart/Felsöör sind vor 29 Jahren vier Roma ums Leben gekommen. Die 16-jährige Alysea aus Oberwart erzählt, wie sie die Erinnerung an die Ermordeten hochhält. Skupa s Alyseom se spominjamo na rasističan atentat u Borti 1995. ljeta.
Nedavno je bio hrvatski autor Kristian Novak gost priredbe centar.literatura povodom tajedna „Austrija čita“. Dva tajedne pred gostovanjem u Beču je izašao njegov novi roman Slučaj vlastite pogibelji.
Nove stane su zgradili u bivše lokve. U slučaju jako silne godine curi voda ne samo iz civi nego i iz stijene. To onda izgleda kot kad bi se stijene plakale. Reportaža o vodi u Zajezerju.
U mladi ljeti je Nikola Bencsics doživio konac Drugoga svitskoga boja, okupaciju, postavljenje Željeznoga zastora, nadalje je unutar Ugarske deportiran doživio i revoluciju 1956. ljeta. Nakon svojega biga u Austriju je postao jedan od najvažnijih jezikoslovcev i povijesničarov gradišćansko-hrvatske manjine.