Kako se zaljubimo? Igra kemija, psihologija ili odgoj veću ulogu kod ćuti ljubavi? Ča je ljubav uopće? Je ona univerzalna, prirodna ili produkt kulture?
Biti zaljubljen:a je lipa i istodobno strašna ćut. Onda imaš strast za partner:icom. Dobra i pozitivna je strast, ako je uzvratnabiti uzvratno – gegenseitig. Negativna je strast, ako je toksična i te primi u pravu katastrofu.
Droga ljubavi – koktel hormonov i transmiterov
Antropologinja Helen Fisher tvrdi, da su ljubav i sve druge ljudske ćuti u isti čas kovane od prirode kot i od kulture – ada biologija i kulturni aspekti. Ona tvrdi, da ima ljubav i ljubavna veza tri glavne komponente: Seksualno poželjenje nas motivira, se medjusobno bolje upoznati i si dojti bliže. Zaljubljenost daje ti snagu za zalaganje za onu osobu i čežnju za ćut potpunostičežnja za ćut potpunosti – Sehnsucht nach Vollkommenheit. A ćut diboke povezanosti omogućuje, da ostaneš pri onoj osobi ili – u poliamorski vezaljubavna veza s već partner:icami, kade imaju svi inkludirani oficijelnu medjusobnu ljubavnu vezu – pri onih osobov.
Kemijski se komponenti isto daju razložiti: U fazi seksualnoga poželjenja igra hormon testosteron kod muža i žene* ulogu. Fazu vatrometavatromet – Feuerwerk stvoru dopamin i serotonin. Dopamin se poviši i nam daje ćut ugodeugoda – Wohlgefühl. Serotin se ali poniži – ča znači, da ti nikada nije one „ugode“ dost. Kaniš sve već i već. Prispodobiti se to more raspoloženjem moždjanovmo ždjani – Gehirne kad konzumiraš droge. Oksitocin pomaže paru, da se veže, a moždjani se umiru od faze vatrometa.
Faza 1 je svenek seks?
Ne. Nije tako, da je ljubav svenek povezana sa seksom. Znači zaljubiti se i sklopiti ljubavnu vezu, more i čisto bez seksa funkcionirati i biti istodobno intimno. Ada se moru i pari prvo zaljubiti i doživiti ta vatromet čisto na početku. Uopće osobe s aseksualnom orijentacijom su na primjer takovi tipi, ki uopće nimaju ili stopr po dugom času imaju seks s partner:icom ili partner:icami.
Ideal ljubavi
O čemu sve ovisi u koga se zaljubiš? Je to samo stvar kemije? Sociologinja Eva Illouz je opazilaopaziti – beobachten pri nje študija, da emocije – tako i emocija ljubavi – oblikuju norme, jezik i ideale – dakle društvo i kulturu. U društvu vidiš, ča funkcionira i ča bi hti:la preminiti. Tako imaš pretkipe u društvu. Istovrimeno primjećuješ svoje lessons learned pomoću društva. Pretkipi ne tribaju biti pari ili veze, ke poznaš iz tvojega bližnjega kruga, nego to moru biti i osobe iz filmov, iz knjig ili kakovi couple-influenceri iz Kine, Belgije, Irana ili Kolumbije.
Ada se moru norme po jednom času preminiti ili uopće stvoriti novu društvenu normu. To ali nije svenek tako lako, jer svak:a pozna uticaje svoje okolice i tih društvenih normov. Misli na savjet dobr:e prijatelj:ice, je li je to sada tip za tebe ili ne. Ada te i one norme nekako peljaju pri biranju i ti predlažu kip, kako ljubavna veza more izgledati.
Ljubavne veze i tradicionalne norme su po svitu različne a se i kroz globalizaciju minjaju. Onde kade je pred kratkim valjala norma poligamije (već partner:ic) se mladi pari odlučuju za monogamnu vezu s jedn:om partner:icom. Kod nas u Austriji je na primjer norma monogamna veza. Ali misli na tvoj krug: Morebit poznaš i ti osobe u poliamorski veza.
Literarni tip: Ljubav oko svijeta
Davor Rostuhar je sa svojom suprugom Anđelom u okviru projekta „Ljubav oko svijeta“ putovao u 30 različnih zemalj i skupa su intervjuali 120 parov, individuumov i kolektivov o ljubavi: Od lesbičnoga para u Iranu do poliginskoga kolektivajedan muž i već žene u Hrvatskoj; od poliandrijskoga kolektivajedna žena i već muži u Indiji do konzervativnoga para u SAD-u; stare i mlade. U ovoj knjigi se zvanaredno dobro more viditi, kako različni su ideali, kako različni su izvori ljubavne veze i ča more značiti ljubav. Istodobno se i vidi univerzalnu ljubav, ka svagdir malo drugačije izgleda, ali ka ima ipak isti temelj: Biti jedn:a drug:oj blizu i imati puno medjusobnoga poštovanja.
Vidi već na: https://ljubavokosvijeta.com/
Grafika: Tessa Sima
Izvori
https://www.fernarzt.com/wissen/tipps/liebe-vs-chemie/
Rostuhar, Davor. 2021. Ljubav oko svijeta. Zagreb: KEK.
Fisher, Helen E. 2000. Lust, Attraction, Attachment: Biology and Evolution of the Three Primary Emotion Systems for Mating, Reproduction, and Parenting. Journal of Sex Education and Therapy. 25(1): 96-104.
Illouz, Eva. 2019. Warum Liebe endet. Eine Soziologie negativer Beziehungen. Berlin: Suhrkamp-Verlag.
