Savjet. Ovu rič čujemo čudakrat u naši mediji, skoro svenek u vezi sa subvencijami. Med nami su jur neki smili staviti molbe za svoja društva velika i mala. Ali koliko zaistinu znaju, ča je Savjet, ki su aktualni zastupni:ce Savjeta gradišćanskohrvatske manjine i kako se odibiraju kotrigi.
Ča je Savjet?
Teško je dostati informacije o tomu u internetu. Onde moreš študirati zakone za narodne grupe i ako kaniš točnu praksu čuti, ti ništ drugoga ne ostane nego se informirati kod društav i ljudi, ki sidu ili su sidili u Savjetu. Slijedi sažetak za sve, ki se kanu putiti i se naprimjer pitaju: Zač si Hrvati:ce ne izaberu svoje zastupni:ce sam:e nego kancelar ili kako izgleda i je izgedala rotacija predsjedničtva?
U Zakonu za narodne grupe stoji u odlomku II., da leži u funkciji Savjeta tanačenje savezne vlade, ako ide za posle narodne grupe. Oni imaju tu zadaću, da zastupaju kulturne, socijalne i ekonomske interese narodne grupe. Savjet more i predstaviti prijedloge za poboljšanje situacije narodne grupe i nje kotrigov. Dodatno more Savjet dati tanače zemaljskoj vladi, ako ga zemaljska vlada pozove. Broj kotrigov u Savjetu odvisi od ukupnoga broja kotrigov narodne grupe. Tako postoji seperatno za svaku narodnu grupu savjet, ki je različno velik. Gradišćansk:e Hrvat:ice imaju najvećega.
Kako je konstelacija Savjeta?
Savjet za gradišćanskohrvatsku narodnu grupu ima 24 zastupni:ce, tako stoji u saveznoj odredbi za narodne savjete. U zakonu je zapišeno, da polovicu zastupnikov – ada u gradišćanskohrvatskom slučaju je to 12 – moraju predstaviti odibrani kotrigi jednoga društva, ko se zalaže za interese narodne grupe. Savjetni:ce se odibiraju svaka četira ljeta.
Savjet odibira i predsjednika i potpredsjednika i to početo od 1993. ljeta. Momentano je Stanko Horvat od HKD-a predsjednik, a Martin Ivančić od HKDC-a potpredsjednik. Za javnost nije zabilježno, da su si neke osobe pred već od 25 ljet gledeć predsjedničtva premislili sljedeću rotaciju, ka je u tabeli opišena – i je (u zadnji ljeti/perioda) ovako izgledala:
Leo Radaković, ki je ljeta dugo rotirao kot zastupnik DZ u ovom sistemu predsjedavanja, je naznanio, da već ne kani nositi one funkcije (bio je odibran kot predsjednik petkrat). Sadašnje rješenje tako izgleda, da Stanko Horvat kot predsjednik HKD-a i Martin Ivančić kot predsjednik HKDC-a rotiraju (6. perioda Savjeta). Da rotacijski sistem postoji, je bilo čuda puti zapišeno u mediji kot ORF, ali sistem se zapravo nije razložio još čuda puti. Rekordni predsjednik je Martin Ivančić, ki je odibran na čelo Savjeta 11-krat, pak bi po principu opet bio “na redu” kljetu.
Gdo sidi u Savjetu?
Polag zakona smu samo zastupni:ce u Savjetu siditi, k:e zastupaju interese narodne grupe i k:e se daju odibirati u Nacionalno vijeće. Kotrigi moru biti:
- Takozvana “politička kurija”: 10 zastupni:ce, k:e su kotrigi javnih zastupničtvovjavno zastupničtvo – allgemeiner Vertretungskörper i su kotrigi narodne grupe. Ovde su mišljene u prvom redu političke stranke.
- Takozvana “društvena kurija”: 12 zastupni:ce, k:e su predložila društva narodne grupe. Kot rečeno mora ova grupa sadržavati polovicu kotrigov Savjeta. Ta društva moru i biti pristranapristrano – parteiisch
- Takozvana “crikvena kurija”: 2 kotrigi narodne grupe, ke je odibrala crikva ili vjerska zajednica.
Svaka četira ljeta se ponovič nominiraju i odibiraju kotrigi Savjeta. Aktualni zastupniki su:
Kako dojdu oni, ki imaju mjesta u Savjetu, do jednoga mjesta? Se zastupni:ce odibiraju? Gdo odibira?
Kot u tabeli ilustrirano, stranke, crikva i društva nominiraju zastupn:ice. U aktualnoj konstelaciji su nominirale socijaldemokratska i narodna stranka pojedino pet zastupn:ic, crikva dva zastupnike i društva dvanaest zastupn:ic.
Kako to nominiranje i odibiranje društav izgleda, mi je savjetnik razložio: Ne svako društvo ima pravo glasovanja. Po Zakonu narodnih grup (Volksgruppengesetz) se pošalju pisma na slijedeća društva – ka smu nominirati tri osobe:
- DZ – Djelatna zajednica hrvatskih komunalnih političarov (ÖVP)
- DOGH – Društvo za obrazovanje Gradišćanskih Hrvatov
- HKD – Hrvatsko kulturno društvo u Gradišću
- HŠtD – Hrvatsko štamparsko društvo
- HKDC – Hrvatski kulturni i dokumentarni centar
- KUGA – Kulturna zadruga
- PAIN – Panonski institut
- Prezidij socijalističkih mandatarov hrvatskih i mišanojezičnih općin
- TMŠJ – Tamburaška muzička škola jug (Pinkovac, Bandol, Čemba, itd.)
- HNVŠ – Hrvatska narodna visoka škola
- ZIGH – Znanstveni institut Gradišćanskih Hrvatov
- HGKD – Hrvatsko gradišćansko kulturno društvo
- HC – Hrvatski centar
- HAK – Hrvatski akademski klub
Nominiranje diskutiraju društva u odboru (društav). Konačno izabere kancelarstvo iz tih nominacijov 12 ljudi. Ne izaberu si Hrvati:ce svoje zastupni:ce nego kancelar. Ada je jasno, da Savjet nije zastupničtvo Gradišćanskih Hrvatov, nego samo savjetodavajući gremij kancelara Republike Austrije kot to zakon i predvidja.
U prvom hipcu moru neki od vas biti duplo ili trikrat zbludjeni, jer ova lista sama pelja do trih pitanj:
Zač zastupaju neki kotrigi Savjeta već društav? I zač su neka društva dupljasto ili tri put zastupana?
Na prvo pitanje se more logičan odgovor dati, jer postoji na listi već društav neg je mjesta. Drugo pitanje je jače komplicirano i sada moramo krenuti već nek 25 ljet najzad. Naime su tada zastupni:ce velike koalicije na zemaljskoj i saveznoj razini, to su bili Niki Berlaković (ÖVP) i Walter Prior (SPÖ) odlučili sljedeći ključ za društva : HKD: 3, HKDC: 2, HNVŠ: 2, HGKD: 1, HAK: 1, HŠtD: 1, Prezidij: 1, DZ: 1. Druga društva si dilu jedn:u zastupn:icu ili već u Savjetu. Varijacija more ali svenek drugačije ispasti:
Na primjer HKD zastupaju predsjednik društva Stanko Horvat i potpredsjednik Joži Buranić i Matthias Wagner. Horvat i Buranić zastupaju dodatno ZIGH i DOGH, a Matthias Wagner sekundarno TMŠJ i HAK. Ada njegova ključna nominacija nije od HAK-a, nego od HKD-a. Primarna zastupnica HAK-a je Terezija Stojšić.
Zač imaju neke stranke i društvena mjesta (vidi Prezidiji: SPÖ i Djelatna Zajednica:ÖVP)?
Odgovor na ovo pitanje znamda nije lako za najti, ali moglo bi se reći, da se na njem najbolje vidi, da je konstrukcija “Savjet” i produkt bivše velike koalicije. Krozato da je 10 političkih mandatov, a dvoja društva, ka smu svaka jednu osobu nominirati, su jasno stranačka, ada iznaša politička težina Savjeta barem polovicu glasov. Naravno smi svaka stranka imati svoje manjinskopolitičko društvo, ali ovo rješenje je – ako pažljivo formuliramo – upadlijvo prostranačko. Usput, HAK je kritizirao jur 93. ljeta ovu konstelaciju.
Crikva
Crikva svenek odibira dvi osobe, a i to je i nedavno jur peljalo do konfuzije (vidi NG-rešeršu u vezi s HRVAT S.A.M.)
Stranačka mjesta
Podiljenje zastupn:ic strankov odvisi od jakosti strankov u Gradišću. Nam je bio točan odgovor važan, ada smo kontaktirali Savezno kancelarstvo. Sadašnje podiljenje stranačkih mjest u Savjetu se poračuna s rezultati općinskih izborov – ali ne rezultati cijeloga Gradišća, nego dvojezičnih općin. Za sadašnju periodu su bitni izbori iz 2017. ljeta, poračunano po sistemom „d’Hondt“, tako nam odgovori zamjenična peljačica sekcije za narodne grupe u kancelarstvu, Bettina Neumeister. Analiza rezultata s d’Hondt sistemom pelja tomu, da ima Narodna stranka (VP) pet i Socijaldemokratska stranka (SP) pet mandatov.
Ča je najveća zadaća Savjeta?
Jedna velika, zadaća Savjeta u svakom ljetu je prijedlog o podiljenju subvencijov. Do danas, 16. novembra ovoga ljeta, ima svako društvo (uključena su i mala seoska društva) pravo, postaviti molbu za subvencije za dojduće ljeto. Ova društva moraju predstaviti svoje projekte u molbi i opravdati svotu, ku su oni zaprosili.
Do 15. marca svakoga ljeta mora Savjet prezentirati Saveznomu kancelarstvu prijedloge za podiljenje subvencijov. Savjet ima do 1. maja svakoga ljeta lazno, da predstavi saveznoj vladi plan podiljenja subvencijov.
Uopće ovo ljeto će biti podiljenje subvencijov zanimljivo, jer je vlada odlučila, da će subvencije za narodne grupe povišiti.
Ka prava ima Savjet?
Ča je posebno zanimljivo i ča bi se moglo osebito ovo ljeto koristiti, je § 7 u Zakonu za narodne grupe, da imaju svi savjeti pravo, se na pozivnicu kancelara sastati na skupnoj sjednici. Za skupnu sjednicu more i samo jedan od svih savjetov prositi. Kot opomenuto je ljetos aktualna tema podiljenje nove svote subvencijov za narodne grupe. To naliženaligati se – betreffen sve narodne grupe i za ovakov slučaj postoji § 7.
Izvori:
Verordnung über die Volksgruppenbeiräte
Bundeskanzleramt Österreich Sektion II – Integration, Kultusamt und Volksgruppenangelegenheiten
i dodani linki – die im Text hinzugefügten Links