20 ljet tablic/Manjina/Mehrsprachiges

Vidljivost nisu samo tablice

Diskusija na priredbi „20 ljet dvojezičnih tablic – a sada?“. Zweisprachige Diskussionszusammenfassung.

Minimal LogoMinimal White Logo

Logo Novoga glasa (full)

piše Marica Zvonarits
5. November 2020
Deutschsprachigen Text einblenden

Die Sichtbarkeit der Burgenlandkroat:innen

Diskussion der Veranstaltung „20-Jahre zweisprachige Ortstafeln – a sada?/und jetzt?“

Am 26.10.2020 organisierte der kroatische akademische Klub eine Veranstaltung im Zuge des 20-jährigen Jubiläums der zweisprachigen Ortstafeln. Der zweite Teil der Veranstaltung war eine Diskussion mit Vera Buranits, Vorsitzende des kroatischen akademischen Klubs (kurz HAK), Alex Wukovits, Vize-Vorsitzender des HAK, Lydia Novak, burgenlandkroatische Wienerin, Konstantin Vlasich, Redakteur des Novi glas und Marco Blascetta, quasi als Vertreter der burgenlandkroatischen Musikszene.

Sichtbarkeit, Bewusstsein und Nachwuchs

Die Themen der Diskussion u.a. waren Sichtbarkeit, Bewusstsein zur Minderheitenzugehörigkeit und der Nachwuchs. Alex Wukovits kritisierte, dass die großen burgenlandkroatischen Vereine es verpasst hätten, die Jugend zu motivieren und der Jugend gewisse Funktion zu überlassen und sie in Funktionen einzuführen. Das Einbinden der Jugend sei die Hauptaufgabe, so Vera Buranits und betont, dass der kroatische akademische Klub sich in diesem Feld bemühe, junge Menschen für Minderheitenpolitik zu motivieren. Zum Thema Sichtbarkeit sagte sie, dass es wichtig wäre, dass die großen Tageszeitungen über österreichische Volksgruppen schreiben und, dass die österreichischen Volksgruppen in Schulgeschichtsbüchern ein Thema sein müssten, da die österreichische Bevölkerung wenig oder gar nichts über diese wüsste. Zusätzlich sieht die Vorsitzende die Digitalisierung als Schlüsselfaktor für die Sichtbarkeit. Dass es in der Online-Welt an der burgenlandkroatischen Sprache mangle, sei überhaupt in der Corona-Lockdown -Zeit zu beobachten gewesen, so Vera Buranits. 

Konstantin Vlasich erklärte, dass es wichtig sei, die Digitalisierung finanziell zu unterstützen, da „der Inhalt eine gewisse Professionalität haben müsste.“ Durch die Erhöhung der Subventionen für die Volksgruppen sei eine „goldene Euphorie“ zu verspüren, die man in digitalen Projekten nützen könnte, so Vlasich. Marco Blascetta hätte zur Digitalisierung schon einen konkreten Plan und präsentierte die Idee, alle burgenlandkroatischen Pop- und Rocklieder zu sammeln und sie auf Spotify – einem der größten Musikstreaming-Anbieter – hochzuladen. So könnten alle, egal wo sie sich aufhalten, Zugang zu burgenlandkroatischen Liedern haben. Er sieht auch ein Problem des Musik-Nachwuchses und sagte, dass es schwierig sei, junge und motivierte burgenlandkroatische Bands zu finden – es käme nämlich wenig Neues nach. Lydia Novak betonte, dass es den Burgenland:kroatinnen auch im Alltag an selbstbewussten Auftreten in der Minderheitensprache mangle. Es scheint, so Novak, als ob sie Angst hätten die Mehrheit mit der Minderheitensprache zu konfrontieren, wenn sie die sogenannte „burgenlandkroatische Blase“ verlassen.


Na Državni svetak, 26.10.2020., je Hrvatski akademski klub organizirao priredbu u okviru 20-ljetne obljetnice dvojezičnih tablic. Diskutirali su Vera Buranić, predsjednica HAK-a, Alex Vuković, potpredsjednik HAK-a, Lydia Novak, gradišćanskohrvatska Bečanka, Konstantin Vlašić, urednik Novoga glasa i Marco Blažeta, ki je zastupao muzički sektor.

Kade je naša narodna svist?

Katharina Tyran, moderatorica priredbe, je stavila u rundu pitanje o narodnoj svisti, jer se čini, da su ju Gradišćansk:e Hrvati:ce zgubil:e po postavljenju dvojezičnih tablic. Lydia Novak potvrdjuje, da su tablice samo plakativni znaki i simboli, ali „za timi mora ča stati“. Gradišćanskohrvatski jezik se mora nadalje koristi i gajiti. Tu zadaću ali ne smimo samo ostaviti školi, tako Novak. Naime je i važno, da se jezik i doma i u društvu upotribuje. Tako se stvara samosvist. Ona naglašuje, da Gradišćanskim Hrvati:cam manjka samosviti, jer se boju konfrontirati većinu manjinskim jezikom, ako on:a napusti takozvani gradišćanskohrvatski mjehur mjehur – Blase. Naprimjer je samosvist kod Koruških Sloven:kinj drugačija. Kod utemeljena nove firme, je tamo po sebi razumljivo, da ima naprimjer firma dvojezične naslove.

Vidljivost i pokretanje inicijativ na čuda razin

Alex Vuković je rekao, da pred svim moramo tu svist kod mladih prebuditi, jer su oni budućnost. Aktivizam za tablice neka bude predznak za daljnje aktivitete i borbe, jer iako poštuju prava na papiru je realizacija druga stvar. On kritizira i nadalje, da su „velika gradišćanskohrvatska društva zamudila motivirati mladinu“ i njim dati i je uvoditi u odredjene funkcije. Vera Buranić vidi uključenje mladine kot glavnu zadaću i Hrvatski akademski klub se trsi, motivirati mlade ljude za manjinsku politiku. Nadalje vidi ona i digitalizaciju kot ključni sektor vidljivosti, jer „u času korone smo vidil:e, da nam jednostavno fali gradišćanskohrvatski jezik u online-svitu“.

Digitalizacija– smo ju zamudili?

Konstantin Vlašić istakne, da je Novi glas online trenutno jedini medij na platforma kot Instagram i Twitter i da je važno da se financijsko podupira digitalizaciju, „jer content, ki se objavlja mora biti i profesionalan“. Skroz povišanje subvencijov je došla takozvana „zlatna euforija“, ka bi se mogla koristiti u digitalni projekti, tako Vlašić. Marco Blažeta je imao tomu jur konkretan prijedlog, naime kolektirati sve gradišćanskohrvatske rock i pop jačke i je postaviti na muzičku platformu Spotify. On vidi kod mužike problem narašćaja i veli da je teško najti motivirane mlade bande.

Problem „najti ljude“ u različni sektori postoji u nekoliko društav. Vuković i Novak su si složni, da je ključni faktor za inicijativu u društvu jezik i jezična kompetencija.

Ča je naš state of the art?

Katharina Tyran istakne, da manjka znanstvenih člankov i pisanoga znanja o borbi tablic u Gradišću. Tako se i priključi Vera Buranić, da je znanje o manjina u Austriji kod stanovničtva minimalno ili da znanje za to uopće ne postoji. Ona misli, da je važno, da se o nami ili znamda još i po gradišćanskohrvatsku u veliki svakidanji novina piše i da se razlaže povijest manjin u Austriji u školski knjiga. Tako se more širiti svist, da je gradišćanskohrvatska grupa dio Austrije. Na to izjavi Marijana Grandić iz publike, da je važno, da imamo kolektivni narativ o gradišćanskohrvatskoj manjini, ako kanimo manjinu predstaviti – ada da se dogovorimo, ča i kako povidamo o našoj povijesti. Mi si moramo jednoč biti sami svisni, gdo smo pak ki kanimo biti, da moremo napraviti naš State of the Art, tako Grandić.

Share this
  • Facebook
  • Twitter

Tags:

  • Bewusstsein
  • manjina
  • narativ
  • tablice
  • vidljivost
  • Marica Zvonarits
  • Latest posts
  • SOS - Pomoć 
  • Seksualni rad i stigma seksualnih radn:ic
  • Krowod – Erinnerungen an meine Jugend
  • Vinorodan vinograd
View all

Piši komentar Antworten abbrechen

Your email address will not be published.

Morebit da te zanima

SOS – Pomoć 

Morebit da te zanima

10. Feber 2022

Das „andere“ Österreich. „Drugačija“ Austrija.

12. August 2021

Kako Hrvatom objasniti Gradišćanske Hrvate

19. Juli 2021

ORF: Herics ostaje pri odluki. “Dieser Vorschlag ist richtig.”

16. Juli 2021

Sve najbolje, ng.online! Ein Jahr online!

Beitrags-Navigation

Previous Story Previous post:

Mir po teroru. Ruhe nach dem Wüten.

Next Story Next post:

Podcast: Jandre Palatin & manjinska prava – 20 ljet tablic

Latest from Blog

Črljeni showdown

Seksizam kod manjin: “Kad su neki muži došli, smo morale biti dvime u uredu”

“Napiši mi članak za Novi glas, ChatGPT!”

Umjetna inteligencija, mašinsko učenje i duboko učenje

Prakljat po hrptu

  • Mehrsprachiges
  • Fokus
    • Audimax
    • Savjet
    • Media
    • Protiv “norme”
    • Spominanje. Gedenken.
  • Rubrika
    • History-podcast
    • Lightartikel
    • Feminizam
    • Metulj
    • Print-Arhiv
  • Print-Abo
  • Impressum
    • Impressum
    • Kontakt
    • Datenschutz
Koristimo i (rado jimo) kolačiće. Evo tvoje mogućnosti. Wir verwenden Cookies für eine besser laufende Website. Hier deine Optionen. EinstellungenDobro | Gut so.
Privacy & Cookies Policy

Zaštita podatkov | Datenschutz

Unsere Datenschutzerklärung kann hier aufgerufen werden.
Potribni | Notwendige
immer aktiv
Notwendige Cookies sind da, damit diese Website überhaupt laufen kann. Zu dieser Kategorie zählen nur Cookies, die Basis- und Sicherheitsfunktionen erfüllen. Sie speichern auch keine personenbezogenen Daten.
Nepotribni | Nicht-notwendige
Alle Cookies, die nicht notwendig sind für das reibungslose Laufen der Website und etwa dafür gebraucht werden, personenbezogene Daten zu analysieren oder zu sammeln. Andere Cookies werden als notwendig erachtet. Wir sind gesetzlich verpflichtet, Nutzer:innen nach ihrer Zustimmung zu fragen.
SAVE & ACCEPT
Top