/

ORF: Herics ostaje pri odluki. “Dieser Vorschlag ist richtig.”

Zemaljski direktor ORF-a u Gradišću, Werner Herics (slika), ostaje pri odluki predložiti Dorottyu Kelemen kot buduću peljačicu ORF-redakcije za narodne grupe (za Hrvati:ce, Ugri:ce, Rom:kinje, Čeh:inje, Slovak:inje). Polag Hericsa da kritični glasi ne vidu kompleksnost odluke, ka da je dobro razmišljena. Nadalje razlaže prema NG-u, ča je mislio s getoizacijom. Zvana toga je NOVI GLAS malo diblje rešerširao, kako je došlo do odluke, ka ima kot čudakrat u ORF-u i političku dimenziju.

Werner Herics, ORF-Landesdirektor im Burgenland, bleibt bei seiner Entscheidung, Dorottya Kelemen als künftige Leiterin der Volksgruppenredaktion vorzuschlagen.

Prije nego je došlo do odluke direktora, je u juniju i Savjet redakter:ic ORF-a imao hearing svih kandidat:ic, kade su kandidat:ice predstavil:e svoje koncepte i inpute. Tote nisu bili samo redakteri:ce narodnose redakcije nego svih redakcijov ORF-a u Željeznu pozvan:e i došlo ih je čuda. Ča je gremij direktoru preporučio, iako se to znamda vidi kot formalnost, je tajno. Prema NG-u javlja Herics, da je Savjet redakter:ic preporučio ex aequo Kelemen i jednu drugu kandidaticu. Da širom gradišćanskoga ORF-a ne bi bilo podupiranja za Kelemen, ada nije pravilno.

Ako bi bio i muški kvalificiran kandidat za tu poziciju, bi Herics bio morao pozvati na hearing u većoj rundi, kade bi i neki velikani naprimjer ORF-a u Beču čuli prezentacije kandidat:ic i onda preporučili osobu. Pokidob nije imao tu gender-dužnost, je sa šeficom personala pozvao sve kandidatice u finalne razgovore – na dan razgovorov, da je šefica personala ali obetežala i on je sam upravio te intervjue. Herics tvrdi, da je s njom detaljirano dogovorio pojedine podloge kandidatic.

Prema NG-u javlja Herics, da je Dorottya Kelemen i nadalje njegov predlog koga će javiti generalnomu direktoru Alexandru Wrabetzu. Odluka, da bi bila dobro razmišljena, iako kritični glasi tu kompleksnost odluke ne kanu opaziti, tako Herics. Dobro peljačtvo da misli na razumitorazumito-vernünftig predanje i se zgleda na izazove budućnosti, tako Herics dalje.

Iz arhiva: Werner Herics u razgovoru s NGom 2016. ljeta. U toj fazi je nastao zemaljski direktor. Foto: Michael Hedl.

Redakcija i geto

Strah bezjezičnosti 

Je strah hrvatske redakcije i hrvatskih društav opravdan, da ORF neće već ispunjivati javnopravne dužnosti prema manjini? Polag Hericsevoga pismenoga odgovora Novomu glasu, bi jur samo zbog broja hrvatskih emisijov bilo po sebi razumljivo, da odluka o sadržaji hrvatskih emisijov i platformov ostaje u hrvatskoj redakciji.

Zač ide zapravo, je, da ugarske i romske TV-emisije izlazu samo šestkrat u ljetu, hrvatska ali 52 pute. Iz toga gledišća kvantiteta ima smisla reći, da se isplati imati koga s hrvatskom pozadinom na čelu i da se more javnopravni zadatak ORF-a za manjine i na manjinskom jeziku ispuniti dovoljno, tako pripadni:ca hrvatske redakcije.

Argumenat manjinskih prav

Hrvatska redakcija argumentira s manjinskim pravom za svoj:u (hrvatsku) peljač:icu. Ta argumenat javnoga pisma hrvatske redakcije znamda nije najčvršći, jer manjinska prava i valjaju za druge manjine iste ORF-redakcije. To je jedan od onih protiv-argumentov, ke sam čuo čudakrat iz ust pripadn:ic hrvatske manjine u prošli dani. Ako bi se priključil:e i uredn:ice drugih manjin, bi imao hrabar otpor unutar ORF-a još već značaja. Polag članka koruškoga ORF-a su se pismeno i javile odgovorne uredni:ce slovenskih emisijov i bečanske manjinske redakcije, Marijan Velik i Silvana Meixner, Wrabetzu.

10 društav – od Hrvatskoga centra, HKD-a, do Kuge i NG-izdavača HAK-a – razlaže važnost Hrvatske redakcije pri etabliranju širje narodnosne redakcije. Društva izjavljaju, da već ne bi bilo podnošljivo, da peljač:ica Hrvatske redakcije istodobno preuzame peljačtvo narodnosne redakcije. 

Na ovom mjestu bi se mogle sklopiti argumentacije Hericsa i društav – on, ki javlja, da ne more iz hrvatske redakcije nijedn:u zeti na čelo, jer bi ta onda fali:la pri izvještavanju hrvatskih sadržajev – a s druge strani je poznato, da je izazov menedžmenta redakcije za narodne grupe znamda jur potrošio već od jednoga hrvatskoga šefa. Za daljnju strukturu hrvatske redakcije ada svakako mora još biti razgovorov. Perzonalna unija, peljačtvo hrvatske plus narodnosne redakcije, je s odlukom za Kelemen praktično završena.

Getoiziran citat i želja kooperacije

Nekim redakteri:cam općega ORF-a je bilo jasno, da će po bilo-koj odluki dojti do reakcijov. Da će se pojaviti hrvatska redakcija s javnim pismom je ali druga razina. Razlog tomu je med drugim ne-autoriziran citat Hericsa u Hrvatski novina, da bi se bili Hrvati unutar študija sami postavili u geto. Da spravi ta izreka samoga direktora u dilemu, ne samo pred suradni:cami, je jasno. Svaka čast i moderatoru Marinu Berlakovichu, ki je u Dobar dan Hrvati, konfrontirao direktora Hericsa, a s tim svojega šefa, s izrekami i peljao jedan od najvažnijih intervjuov oko ove cause.

Herics se je branio, da je ta citat bez konteksta teško za razumiti. Prema NG-u Herics objašnjava kontekst. Naime da se hrvatsk:e koleg:ice primarnoj zadaći obratu, sastaviti program na hrvatskom jeziku – to da je jako dobro i gaji identitet med hrvatskom zajednicom. Po njegovom utisku da su se uredni:ce povukl:e s tom zadaćom i suradnja s drugimi ORF-redakcijami da je krozato reducirana. Herics bi si željio s jedne strani i razvijanja i inovaciju u digitalnom prostoru kot i da hrvatska redakcija sastavlja sadržaje za nimške emisije, tako da bi hrvatske teme i dostale već pažnje općenito.

Znamda ne-autoriziran citat Hericsa u Hrvatski novina o getoizaciji nije samo otkrio, da HN moraju još malo brusiti svoje novinarske kvalitete, nego i neku fasetu, u koj se shranja istina.

Politička dimenzija i Hericseva budućnost

Generalni direktor ORF-a, Alexander Wrabetz, kani u augustu dobiti opet izbore za svoju poziciju, kratko potom slijedu i zemaljski direktori, kade imaju i pojedin:e zemaljsk:e poglavar:ice pravo na hearing – u gradišćanskom slučaju je SP-dominacija jasna, kot naprimjer u Dolnjoj Austriji VP-dominacija. Do neke mjere ima odluka Wernera Hericsa s tim faktom posla: Kad je on nastao nasljednik Karl-Heinza Papsta 2016. ljeta, je bilo političko nezadovoljstvo s Papstom uzrok, da je zemlja forsirala drugoga kandidata – Herics je tada u NG-intervjuu sebe branio pred svim sa svojim iskustvom.

U augustu čekaju Alexandra Wrabetza izbori. Slika: ORF

Harald Fidler, medijski špecijalist Standarda, piše, da je sada Hericseva pozicija jedna od onih, kade se mora probiti kandidat iz črljene savezne zemlje pri izbori u gradjanskodominiranom Zakladnom savjetuZakladni savjet – Stiftungsrat ORF-a. Jedna teorija: Herics zadovoljava i s ovom odlukom črljene u Gradišću, ki onda opet imaju znamda i volju, Wrabetzu dati glas za daljnje peljačtvo cijeloga poduzeća. Političko pitanje bi bilo ada, je li su hrvatske kandidatice za poziciju u smislu gradišćanskoga SP-a? Ili obratno, ča ima Dorottya Kelemen, ča druge nimaju? Druga teorija: Bilo-ka kandidatica dostaje job, ako malo rešerširaš, ćeš najti prije ili kasnije političku pozadinu, jer ide za peljajuću funkciju u ORF-u.

Ča se tiče budućnosti Wernera Hericsa, ga Zakladni savjet ORF-a mora opet privoljiti direktorom. Novomu glasu on piše, da se kvalitet peljajuće snage ne kaže u snimka momentasnimke momenta – Momentaufnahmen.


Update – 16:45 – bečanske i slovenske uredni:ce su se javile Wrabetzu


Daljnje informacije

Kako je ovomu došlo

U novembru prošloga ljeta je bila raspisana pozicija za peljačtvo ORF-redakcije za narodne grupe u Željeznu. Dugoljetni peljač Fred Hergovich je stupio u mirovinu, a i interimistički peljač Jurica Csenar će u septembru ovoga ljeta. Za poziciju polag raspisanja nije bilo potribno znanje odredjenoga manjinskoga jezika, ipak su se zvećega naticale suradnice hrvatske redakcije. Da do julija nije spala odluka, gdo neka bude nova glava redakcije, je nekim kandidaticam bilo neugodno.

U hrvatskoj redakciji, ka je najveća po personalu i ima najveć emisijov za napuniti, se je formirao otpor protiv odluke Hericsa predložiti kao peljačicu ugarsku suradnicu aktualne službe i moderatoricu ugarske emisije, Dorottyu Kelemen. Hrvatska redakcija je formulirala po kriznoj sjednici otvoreno pismo na generalnoga direktora Alexandra Wrabetza. U pismu kritizira redakcija, da peljačica ne bi niti znala hrvatski jezik niti poznala specifične aktivnosti manjine.

Par dan kašnje nije samo Kurier pisao o tom, nego i hrvatska društva su pismom Generalnomu direktoru Wrabetzu kazala solidarno s hrvatskom redakcijom, koj želju osiguranje samostalnosti.


Izvori / Quellen

Slika na početku članka: Screenshot ORF, Dobar dan hrvati

Werner Herics u Dobar dan hrvati

Werner Herics intervju, Hrvatske novine

Werner Herics u intervjuu, NG4/2016

Hrvatske novine o Dorottyi Kelemen i Werneru Hericsu, ispravljena verzija

Člani Zakladnoga savjeta ORF-a

Harald Fidler, der Standard


Piši komentar

Your email address will not be published.

Latest from Blog