Feminizam kot stablo. Feminismus als Baum. Ilustracija: Tessa Sima

Prva feministična gibanja

Serija Mladi Anthropos. Uvod u feminizam i gender.

5 min. čitanja

„Ta muž onde prik veli, da se mora ženam pomoći u koles i prik blata i da moraju žene imati svagdir najbolja mjesta. Nijedan pomaže meni u koles ili prik blata ili mi daje jedno dobro mjesto! A nisam ja žena?“

Sojourner Truth, moj prijevod

Bavljenje temelji žena ide daleko najzad u 18. stoljeće. Puno prije nek se je znanost – i u medjuvrimenu kulturna i socijalna antropologija kao disciplina – bavila rodomrod – biol. Geschlecht, se je nekoliko osob posvetilo pitanjem roda u vezi sa socijalnom nepravičnošćunepravičnost – Ungerechtigkeit odvisno od klase, rase i seksualiteta.

Olymphe de Gauges (1748.-1793.) se je za vrime francuske revolucije borila za gradjanskagradjansko – bürgerlich prava žene. Bile su to prava na zaslužak, izobrazbu i izbore. U Austriji je gradjansko i proletarsko gibanje peljala Rose Mayreder (1858-1938). Bavilo se je ovo gibanje pitanjem klase. Jedna poznata žena, ka je zaran naglasila osebujno tlačenjeUnterdrückung črnih žen – ada kombinaciju rase i roda – u 19. stoljeću je bila nekadašnja ropkinjaSklavin Isabella Bomefree (ili Sojourner Truth; umjetničko ime). Ona se je borila za prava žen i za ukidanjeAbschaffung ropstva. Prvo gibanje homoseksualnih u Nimškoj je bilo koncem 19. stoljeća i utemeljio se „Znanstveni humanitarni komite“, pod peljanjem Magnusa Hirschfelda u Berlinu 1897. ljeta.

Uloga antropologije u kolonijalizmu

Kad se je počela antropologija baviti tematikom gendera su pretežno bijeli i gradjanski muži pisali o žena. Kašnje, kad su žene jur imali pristup na fakultet, su žene – s bijelo-gradjanskom pozadinom – počele istraživanjem žen iz drugih „narodov“ i „kultur“. Pokidob su privilegirani muži vodili znanstvene antropološke institute, su se one nadalje orijentirale po pisanju muškoga mainstreama. Bio je to mainstream s jednom imperijalističkom pozadinom, ku nosi institut antropologije. Instituti su se isto mogli zvati Völkerkunde ili Etnologija. Institut je bio za sve kolonijalističke zemlje ovde, da istražuju „druge kulture“ u interesu kolonijalizma. Kolonijalizam se ne samo razumi kot širenje moći prik neke teritorije, nego i misionarski aktiviteti i znanstvena putovanja su isto tako dio kolonijalizma. Kroz ovako različito širenje su se mogli zapadni imperijalisti sami definirati kao „civilizirani“, „bijeli“, „na vrhu stojeći“ muži, a drugim kulturam su se pripisivalipripisivati, imp. – zuschreiben pridjevi „primitivni“, „divlji“.

Ov hijerarski koncept je dozvolio tlačenje drugih narodov, iskorišćenje resursov i prirode. „Civilizirani“ su prisilili „primitivne“, da preuzamu (zapadnu) znanost, vjeru i društvene strukture. Pisanjem su antropolog_inje prezentiral_e druge narode i kulture svojim očima. Ali iskali su u „drugi kultura“ isto stvari, ke su im bile poznate, kao na primjer dominacija muži, tipični muški aktiviteti/ ženski aktiviteti etc. Tako su kanili dokazati univerzalan patrijarhat i univerzalno tlačenje žen. Mišljenje o univerzalnom tlačenju žen će nas u drugi edicijama još baviti, jer je to postao fundamenat jednoga feminističkoga smjera.

Još dandanas ima konstrukcija „primitivnih kultur“ posljedice u naši mustri mišljenja, kad mislimo na takozvane „zemlje u razvitku“ ili na žene u onim zemljam.

Ilustracija driva: Tessa Sima
Uvod u feminizam broj 1

Izvori

Zuckerhut, Patricia SS2020. Anthropology of Women. In: Einführung in die Anthropologie der Genderforschung. Universität Wien.

Fuchs, Brigitte; Nöbauer, Herta; Zuckerhut, Patricia. 2014. Universalismus, Differenz und Intersektionalität. Feminismus, Genderforschung und Kulturanthropologie. In: Werhart, Karl R. und Werner Zips (Hg.). Ethnohistorie. Rekonstruktion und Kulturkritik. Eine Einführung. (4) Wien: Promedia. 181-203.


Marica Zvonarits predstavlja seriju, imenom Mladi Anthropos, ku pelja o temi feminizma u antropologiji. Anthropos dohadja iz starogrčkoga i se more ovde tumačiti kot človik; daljnje značenje je i človik uspravnoga hoda. Antropologija je nauk o človiku.

Piši komentar

Your email address will not be published.