Morebit je to malo čudno, da nisu znanstven:ice i feminist:ice složne ča se tiče analize gendera ili pisanju o socijalnom rodu.
„Mi nemoramo sv:e u isti feminizam vjerovati.“
Roxane Gay, moj prijevod
Jedn:e vidu velik smisao u analizi gendera, jer iako je konstruirana realiteta, postoji ono diferenciranje u društvu. Pokidob je cilj socijalne zanstvenosti da se istražuje društvena realiteta, ne smi faliti pogled na gender. Drug:e kritiziraju da kroz seperatno analaziranje nekako akceptiraju tu konstruiranu diferenciju. Tim mislu rečenice kot: „Žene onde i onda su … .“ Istotako se kod „popularnih“ feminist:icov ponavlja ta diferencija: Mi (žene) moramo biti … . – Ova rečenica je u dvi točka problematična:
Mi (žene) moramo biti … .
Ovako se načinja jednu novu normu za ženski gender. Zadiljen i konstruiran socijalni rod se ovako akceptira i učvrsti se ta binarna konstrukcija: muž – žena u svoji misli. Društvo, ko te rode konstruira, odluči diferentne norme za svoje rode – tako da se razlikuju od jednoga drugoga. Po ovom konceptu sada ne funkcionira dekonstruiranje ako se stare norme jednoga roda nadomjestu novim normam.
Mi (žene) moramo biti … .
Ovo je opet pitanje moći: Gdo to odlučuje? Kako se moru milioni samo zbog jedne kite svoje identitete (gender) u jedno složiti? Ke žene su mišljene? To je kritika od Black Feminists ili Women/Feminists of Color i LGBTQA+ gibanja, k:e se potužu da to opet bijele, heteroseksualne žene odluču, ča je norma žen i ča su žene.
„Žene ne eksistiraju“
„Žene“ su tako različne da skoro nima smisla sažeti sve mišljene žene u jedno. Black Feminists tvrdu da se bijele žene sridnje klase jače razlikuju od Črnih djelačic u fabriki u zemlja, kade se lakocjenije producira (Billiglohnländer), nego od bjelih muži sridnje klase. Bell Hook razloži oko diskriminacije postoju već faktori tlačenja kot su to: Gender, seksualna orientacija, etniciteta, socijalna klasa, nacionaliteta i tako dalje.
Zač je pojam „žene“ nadalje na korist
Vratimo se početku teksta: Fakt je, da socijalne konstrukcije gendera (iako su regionalno različne) postoju. Nami“kod nas” postoji tlačenje i samo na bazi faktora socijalnoga roda i biološkoga spola: seksualno silovanjeseksualno silovanje – Vergewaltigung ili seksualno presizanjeseksualno presizanje – sexueller Übergriff, razlika plaće, sve do femicida. – U Austriji su se ljetos 22 femicidi počinjili.
Rič „žene“ je ada važna za izraženjeizraženje – das Ausdrücken ovih društvenih problemov i za formuliranje filozofičnih i političkih ciljov i potrebov. Nemoguće ili jako teško je tematizirati jedan problem ako nimaš riči za to. Konačno se nemore rič „žene“ u teoriji zbrisati ako u društvenoj praksi postoji ona kategorizacija, ka sastavlja različne vrsti tlačenja.
Sve u jednom su bile i su još svenek sve dvi teoretične struke važne da se razumu oni konflikti u socjalnoj znanstvenosti. Za pisač:ice, aktivist:ice i znanstven:ice je nadalje važno da se točno pogledaju konteksti. Kontekstualizacijom moreš problematične izreke ubajti.
25.10. je bio Equal Pay Day
Jedan primjer, kade se problem binarne konstrukcije društva zrcali je plaća. Ovo je primjer kade je pojam “žene” za analizu društva na koristi. ÖFR (österreichischer Frauenring) je prezentirao 24.10. statistiku plaće, kade se prispodobu broji kod muži i žen. Žene u Austriji zazlužu prosječno 18,7% manje nego muži. Razlog je da žene ono djelo s većinom udjelaju, ko nije plaćeno (domaćinstvo, podvaranje). Problem je da se u našem društvu ovo ne priznaje kot djelo. ÖFR je računao da žene prosječno od 25. oktobera do konca ljeta besplatno djelaju.
Grafika: Tessa Sima
Izvori
https://www.aoef.at/index.php/zahlen-und-daten
Das Feminismus Buch.
Marica Zvonarits predstavlja seriju, imenom Mladi Anthropos, ku pelja o temi feminizma u antropologiji. Anthropos dohadja iz starogrčkoga i se more ovde tumačiti kot človik; daljnje značenje je i človik uspravnoga hodaaufrechten Ganges. Antropologija je nauk o človiku.
