U sljedećem predstavlja Marica Zvonarits kolumnu, imenom Mladi Anthropos, ku će peljati o temi feminizma u antropologiji. Anthropos dohadja iz starogrčkoga i se more ovde tumačiti kot človik; daljnje značenje je i človik uspravnoga hoda. Antropologija je nauk o človiku.
„Ne ide za to, da žene kanu preuzeti moć i silu muža, jer to ništ ne bi preminilo. Cilj je jednostavno zničiti onu ideju moći i sile.“
Simone de Beauvoir, moj prijevod
O feminizmu …
Biti feministična ili feministkinja su riči, ke su čudakrat i konotirani negativnimi emocijami. Sigurno i nepravično. Većinom se misli pod ovimi pojmi na žene, ke su se borile i se još svenek boru za rodnu pravičnostrodna pravičnost – Geschlechtergerechtigkeit i jednakost svih ljudi. Poznate su za svoj nemir i aktivizam. U medjuvrimenu se je feminizam daleko dalje razvio. On pruža otporpružiti otpor – Widerstand leisten na različne načine i smjere. Prispodobiti bi se mogao feminizam jednim stablom, ko je u toku vrimena nastalo jako rodno i veliko. Kite su se proširile u različne smjere i tako egzistiraju i u feminizmu različni smjeri. Ada ne postoji samo jedan homogeni feminizam.
Feminizam more biti bitka za izborno pravo za žene, aktivizam na cesti, trubave divičice, piti pivo iz floše ili mučno pismeno i usmeno gendranje (drag_e čitatelj_ice,…). Ali to još nije sve. Ova kolumna će dati već ili manje kronologičan pregled:
- početo od razlikovanja kategorijov: muž i žena iz zapadne i bijele perspektive,
- prik preispitavanja socijalne i biologične kategorije muž i žena
- do razlikovanja svakojačkih načinov diskriminacije.
Najkašnje u zadnjem dijelu ćemo vidjeti, da nisu samo žene involvirane u feminizmu, nego i svi drugi ljudi, ki su tlačeni od ideje zapadnezapadno – westlich; hier: aus einer politischen, wirtschaftlichen und sozialen Perspektive, bijelebijelo – weiß; hier: nicht direkt der Hautfarbe betreffend, sondern Weiß-Sein von einem kolonialisierenden und imperialen Hintegrund aus i maskulinemaskulino – männlich, nach sozialem Geschlecht dominacije. Iako se je feminizam u različne smjere razvio i se s globalizacijom razvija, ostaje sad cvijeta isti: Feminist_kinje se boru za rodnu pravičnost i jednakost svih ljudi.
O antropologiji …
Antropologija prevodjeno znači: nauk o človiku. Pretežno se bavi kulturna i socijalna antropologija feminizmom i istraživanjem genderagender – soziales Geschlecht. Tako će ova kolumna imati podlogu u znanstvenoj literaturi i u primjeri iz kulturne i socijalne antropološke perspektive. Kao feminizam ima i antropologija različne smjere i nosi u sebi potencijal konflikta, uopće ako dojdemo do diferencije tlačenjatlačenje – Unterdrückung. Jedna osebujna antropološka metoda je upotribljavanje empiričnih primjerov iz različnih mjest i dob. Tako će i ova kolumna sadržavati primjere različnih antropolog_inj različne pozadine i iz različnih krajev svita, ke se ipak moraju s svake strani kritično preispitatihinterfragen. Naime se pojavljuje ovde problem, ki se zove Othering. Othering je konflikt istraživač_ice i onih, k_e se istraživa, jer ako se pretežno analiziraju „druge kulture“, ke se generalizira i homogenizira. Svemu u svemu su lokalni primjeri ipak dobri za razlaganje globalnih konfliktov i gibanja. Pri čitanju je važna svist, da se u času globalizacije sve razantno minja i da je teško ostati na sadašnjem stanju. Ada budite kritičn_e!
O meni …
Svaka osoba piše drugačije i sadržaj odvisi od pozadine jedne osobe. Zato je važno poznati pozadinu autor_ice za razumivanje sadržaja, uopće kod ovakove globalne teme. Ja študiram kulturnu i socijalnu antropologiju na Sveučilišću Beč. Naravno kuje ta znanstveni institut moj pismeni izražaj i sadržaj kolumne. Iako moj pogled neka ne bude eurocentrističan, ne morem svoju zapadnu i bijelu pozadinu jednostavno ugasiti. Svist o tomu je važan korak znanstvene refleksije. Literatura, kojom ću se služiti, će isto izvirati iz pera nekolikih antropolog_inj različnih nacionalitetov, etničkih manjin, vjerov, seksualnih orientacijov, starosti i gendera.
