Ov tečaj je definitivno ča, ča kera na “things to do in your twenties” -listu, ako si Hrvat:ica, k:a rado nove ljude upozna i se ča novoga nauči.
Julia, Filež
Jezik prez granic. Tajedan dan puno druženja, novih spoznanjaspoznanje-Erkenntnis, sunčenih opeklinasunčena opeklina – Sonnenbrand, klimatizacije, noćnoga plivanja i klasikerov kot “Bolje biti pijan, nego star”. A ča smo si mogl:e sobom zeti?
Sigurna sam, da nisu sv:e sudion:ice pohodi:le ov tečaj s intencijom, da bi gaji:legajiti – pflegen svoj jezik ili se angažira:le za manjinu. Sigurna sam ali isto, da su točno to (svisno ili ne) sv:e djelal:e. Projekt je organiziran pomoću inicijative Erasmus+, ka skoro sve troške pokriva i seminar uopće omogućuje. Ada sudioni:ce se za minimalni prinos vozu na odmor. Je li je ov tajedan za sve bio “odmor” je ali drugo pitanje.
Pri ovom tečaju mi je opet svisno nastalo, da mi Hrvati nosimo čega posebnoga va sebi, ča se skroz ovakove priredbe pokaže.
Fabian, Mjenovo
Fraza, ka ov tajedan najbolje opisuje: “Družite se!”
Johanna, Gerištof
Exchange market
Najkašnje pri večernjim programu “Exchange market” su sv:e kako tako došli u kontakt – ada na drugi dan. Predstavile su se domovine sudion:ic i posebni špecijaliteti iz pojedinih regijov. Jače motiviran:e su još i pripravi:le digitalnu prezentaciju o svojem selu i namolja:le geografsku kartu. Ste zna:le, da PoljanciPodler, Weiden bei Rechnitz nisu samo u sjevernom Gradišću nego i u južnom za najti?
Uz gradišćanskohrvatski jezik nas još jedna općenita stvar povezuje: Ljubav prema hrvatskoj mužiki (i žgano).
Katharina, Mjenovo
Kako drugačije ne bi moglo biti, je svako društvo i doneslo kakovo posebno alkoholno piće. Na primjer poznati Uhudler iz krajine oko Pinkovca, žgano teca Emila iz Južnoga ili Tatratea iz Slovačke. Ne bi svakomu preporučila žgano iz Petrovoga Sela – tomu ne zaman velu “oganj”. Ada po dugoj, veseloj i tančenoj noći uz oganj su sv:e bi:le sprijateljen:e – i nek:e bez glasa.
Ostavilo je veliki utisak pri meni, da ljudi imaju različan pristup prema našoj narodnoj grupi, kad se iskustva odvisno od domaće krajine, znanja jezika itd. razlikuju.
Mathias, Poljanci
Odakle smo
More se reći, od Čunova do Poreča bi:le smo zastupan:e. Grupe iz Slovačke, Ugarske, iz svih krajin Gradišća, a i nekoliko iz Hrvatske. Tim su bili i različni hrvatski dijalekti zastupani – ča je meni peršonski bila najzanimljivija stvar ovoga “skupadojdenja”. Svaka regija ima svoj posebni dijalekt, ima svoje posebne naglaske. No hat, što ćemo?južni dijalekt A sad, ča ćemo?sridnji dijalekt Grijemo na plažu!sjeverni dijalekt Ja polako znam, ke riči i fraze kamo “keraju”. A ti?
Koliko smo si blizu, toliko se razlikujemo.
moje mišljenje
Različitost se je i pokazala u nivou jezičnoga znanja. Tako se je u tri grupa ponudio gradišćanskohrvatski jezik za početnike, za napredne – sve od početne gramatike do interpretacije pjesmic. I jedan tečaj za standardnohrvatski jezik, kade su se sudion:ice (kot sam čula) već “poti:lepotiti se – schwitzen“.
Ich habe das Gefühl besser Burgenlandkroatisch gelernt und meine burgenlandkroatische Identität gestärkt zu haben.
Anton, Pinkovac
Ekčn
Cjelodnevna djelaonica “mladina i manjina” je pokazala, da bi sv:e ima:le potencijal i volju za narodnu grupu ča na noge postaviti. Iako je većina grupe početkom bila zaspana, je peljačica workshopa Marija iz Vojvodine (poznamo ju od MENMladina europskih narodnosti YEN-seminarov) znala, kako dostati našu pažnju.
Mora se najti dobar put, da se hrvatski jezik dalje da.
Lisa, Stinjaki
Zadaća si premisliti manjinski festival i ga predstaviti u obliku videa, podcasta ili social media formata je doprimilo vrlo kreativne i do neke mjere realistične rezultate. Dočuli smo na primjer o filmskom festivalu Ekčn u Stinjaki, muzičkom festivalu Berkeringat u Petrovom Selu ili Miš-Maš u Hrvatskom Židanu. Ada – ko ne na JPG 2023 – se znamda vrijeda vidimo na kom tom manjinskom eventu!
Volio sam svaki trenutak, ali ono što bih istaknuo je zajednica. Svi su otvoreni i uključivi. S toga stekao sam mnogo novih prijatelja. Idem i sljedeće godine!
David, Petrovo Selo
Na kraju moram reći, da smo se čuda skupa smijali, imali dobru komunikaciju, a zvana toga je fokus bio na očuvanju gradišćanskohrvatske manjine.
Lisa, Uzlop
Bilo je fantastično!
Ivan Rotter, Matrštof
slike: Konstantin Vlasich (analog), Vera Buranits
Sve slike će HAK objaviti na hakovci.org
