Austrijanski parlamenat u pride-farba
//

Pride: Zač nam „protiv norme” teško pade

Worauf wir (nicht nur) im Juni stolz sein dürfen.

Lipanj je misec ponosaponos – Stolz. Pripadni:ce LGBTQIA+znači lesbisch, schwul, bisexuell, transsexuell, queer, intersexuell, asexuell zajednice, kratko se koristi i pojam LGBT, se po cijelom svitu sastanu i svečuju svoju slobodu i raznovrsnost. Smisao tih paradov i akcionizma u juniju je pred svim borba protiv diskriminacije, ka u društvu djelomično još svenek vlada. Odakle dojde gibanje?

Pozabi se, da pride nije nek halabura, nego vrst protesta

Izraz pride neka opisuje samopoštovanje i tim gizdavo zahadjanje s vlašćim seksualnim identitetom. Cilj je, da se LGBT-osobe samosvisno kažu, odnosno ne shranjuju u javnosti. Kot simbol pridea se je etablirao pasac, u čemu se zrcali šarolikost zajednice. Oko junija najdeš u drogerija produkte u dizajnu pasca. Različne trgovine dekoriraju svoje izloge šaro, još i velika poduzeća se u reklami pozicioniraju s farbami pasca. Točno se mora gledati kod kih je to podupiranje ozbiljno mišljeno, jer u zadnji ljeti se je ispostavilo, da je pride za neke samo marketinška strategija – pojam zato se zove „rainbowwashing“.

Čini mi se, da sve već ljudi, osebito mladi, nosi zastavu pasca na prateži ili na torbi. Vjerojatno vidu potribnost, da stavu neki znak u javnosti – a za to ne moraš obavezno biti sam:a „LGBTQIA+“. Na ta način se širi tolerancija u društvu, a zvana toga se upozori na zlostanjezlostanje-Missstand ča se tiče LGBT-prava i politike. U glavnom ide za vidljivost takorekuć ljudske različitosti, ka se do danas nije probila.

Paziti kod korišćenja riči

Problematika se vidi na primjer kod riči „schwul“ (na hrvatskom „peder“, ali zvećega se veli „tepao“). Izraz se nažalost još svenek koristi kao zdivajkaSchimpfwort, tim da bi se hetero osoba zbantovalazbantovati – beleidigen, ili da se kani označiti navodnunavodno – vermeintlich „nemuškost“. (Kade dojdemo sljedećemu društvenomu problemu: „Pravi“ muži su jaki i ne smu kazati senzibilnosti?) Tepli se čudakrat čuje u stereotipičnom kontekstu, da bi se označili karakteristični homoseksualni aspekti ili interesi. Ali s obzirom na individualnost i kot spomenute ljudske različitosti, zapravo nije odgovora na pitanje, ča je tipično schwul.

Pride se slavi širom svita. Foto: Brian Kyed/unsplash

Kako je došlo do pride miseca?

Početak „pride pokreta“ je bio u New Yorku. U noći 28. junija 1969. ljeta je došlo do racije u Stonewall Inn. Bar u umjetničkom četvrtu Greenwich Village je bio poznat med homoseksualnimi i trans osobami. Zbog manjkanja licencije za rastakanje alkohola je policija zaprla lokal, ali ljudi se tu noć nisu dali prognativertreiben. Službeni:ce bara i nekoliko gostov su uhapšili, čim je situacija eskalirala. Lokacija se je zničila, ipak su se ljudi borili za ponovno otvaranje bara. Nasilni čingewalttätige Auseinandersetzung toga večera se je širio u okolici, čim su provokacije i demonstracije narasle. Gay i trans osobe (gay znači na engleskom schwul, kot i lesbisch) su se samosvisno kazale u javnosti – kot još nikada prije.

Ime bara Stonewall se do danas povezuje s gay-pride pokretom, odnosno s borbom LGBT-zajednice protiv tlačenjatlačenje-Unterdrückung. Tokom vrimena su se i druge zemlje priključile pride-gibanju. Prva demonstracija u Europi se je organizirala 1970. ljeta u Londonu. U Austriji postoji Vienna Pride od 1996. ljeta. Najstarja i najveća parada na Balkanu je Zagreb Pride, ka se je stopr 2002. osnovala. Zvana toga će se 24. junija u Željeznu – pod motom „veće, glasnije i šarije“ – održati druga parada ponosaRegenbogenparade Gradišća. Po uspješnoj prvoj paradi u zadnjem ljetu javu organizatori:ce, da je zbog pojačanih napadov na LGBT pripadni:ce važno, da se širi moćan glas za ravnopravnostGleichberechtigung. Novost ovoga ljeta je After Pride Party navečer u oranžeriji kaštela Esterházy.

Stonewall Inn u New Yorku dandanas. Slika: Karly Jones/Unsplash

Zač ovo svenek opet tematiziramo?

Problem u moji oči manje leži u varoši. Tip: Otvorenost bečanskoga stanovničtva će se kazati subotu, 17. junija, kod Parade ponosa oko Ringa. Problem vidim već u mali seli, kade domaći nek to poznaju ča doma doživu. Ako smo iskreni, ne samo starja generacija se drži mota „kkk“ (kroatisch-katholisch-konservativ). Ja to sama uptim med poznanci ili u rodbini na seli. Neki su dandanas još toga mišljenja, da muž pak žena jednostavno „skupa slišu“, jer sve drugo nije „normalno“. Zač? Jer je svenek bilo tako.

Činjenica je ali, da su različne seksualne orijentacije svenek jur postojale (vidi na primjer grčku antiku!), samo društvo se zbog tradicionalnih, normativnih, bilo kih uzrokov nije kanilo tomu prilagoditi. Prlje se druge seksualne orijentacije nisu vidile zbog straha pred takozvanimi outingi. Na jednu stran razumljivo, jer kolikim:e su u seli od 400 stanovn:ic homoseksualn:e? Shranjati je svenek laglje, nego konfrontacija s onimi, ki još ništ nisu od svita vidi:le i s (za nje) neobičnosti ništ ne moru ili ne kanu započeti.

Ako ne dojdeš van iz svojega mikrokosmosa, je svaka novost neobična. Ali ki ti daje pravo, odlučiti za druge osobe, ča je normalno? Stara je dob, da poštujemo tu šarolikost u društvu, da živimo u sadašnjosti. Pred svim kot član:ice manjine nam je to dužnost, otvoriti se i solidarizirati se s manjinami.


Da se ova tematika u našem (hrvatskom) krugu još nije stvarno probilaprobiti se – sich durchsetzen na primjer kaže NG-podcast epizoda naslovom „protiv norme“ iz 2021. ljeta. Pitam se kada smo tako daleko, da ju moremo zvati „polag norme“.

https://viennapride.at

Facebook-Link, Burgenland-Pride

Glavna slika: Parlamentsdirektion/Topf

Piši komentar

Your email address will not be published.