/

Einsprachigkeit ist heilbar

Wer sich Sprachen nicht öffnet, wird immer weniger von der Welt verstehen. Kako malo razumivanja za druge jezike ima nova zemaljska vlada u Doljnjoj Austriji?

slušaj komentar | zweisprachigen Kommentar anhören

Ja sam imao ov tajedan čast, biti juror pri Recitalu. Školar:ice iz cijeloga Gradišća su zato u školi naučil:e hrvatske pjesmice i je napamet recitiral:e pred nami u žiriji. Recitalom se kaže dragocijenost jezikov, tako i manjinskih. 

Kako malo razumivanja za druge jezike ima nova zemaljska vlada u Doljnjoj Austriji, kaže ideja prepovidati druge jezike zvana nimškoga u školski pauza. Iako to polag peljajućih juristov uopće nebi smilo biti moguće, a i jezični stručnjaki od te ideje ništa ne držu. 

Jedan od rijektih putov, da se ja i slažem s predsjednikom takozvane Stalne konferencije narodnih grup, s Martinom Ivancsicsem, ki je prema ORF-u rekao: Ovde da ne ide samo za manjinska prava nego i za čuvanje ljudskih prava.

Ideja obaveznoga nimškoga jezika bazira na povijesnom kuriozumu, na kom se i temelju europske nacije u 18. i 19. stoljeću – na ideji skupnoga povezajućega jezika. I tada jur konstrukt, ki nije odgovarao istini. 

Dandanas valja materinski jezik, ki nije nimški, kot deficit. Sigurno, učenje nimškoga jezika je važno, jer ki ga ne zna, ta je stigmatiziran na poslu, u školi, bilo kade. Ali učenje toga jezika funkcionira i bez da njemu potpuno podrediš druge jezike. Razredi školarov s brojnimi materinskimi jeziki su izazov, ali postoju i mogućnosti, kako kazati dici, da su svi jeziki važni. Obaveza nimškoga jezika nije mjera za većjezičnost i podupiranje talenta.


Slika: NÖ-Landespressedienst; montaža: NG

Piši komentar

Your email address will not be published.