Dok nas pandemija prisili pauzirati kulturne i društvene dogodjaje, smo u arhivu našli dva članke, ki opišu Dan mladine 2023. ljeta. Autor:ice su je napisali u 1997. ljetu, kada je svečevao DM frtalj stoljeća. Iz Novog glasa broj 3/97.
Jur zutra bi se mogao opet roditi duh Dana mladine
piše Franjo Schruiff
Kako će izgledati Dan hrvatske mladine za 25 ljet? Ki bi to znao? Gdo zna, je li će se još održati. A kako neka izgleda Dan hrvatske mladine za 25 ljet? I na to pitanje gvišno nije pravoga odgovora. Vrime se danas tako friško minja, da je kumaj moguće ozbiljno prorokovati, ča će biti za pet ljet, a kamoligewschweige denn za dvajset pet.
Jedno je pravoda jasno. Oni ljudi, ki su si izmislili Dan mladine pred dvajset petimi ljeti, ćedu za dvajset pet ljet jur hoditi na palici, ćedu biti sjedi i u mirovini. A oni ljudi, ki ćedu se za dvajset pet ljet zabavljati na Danu mladine, ćedu se stoprv u dojdući ljeti naroditi. Mladina 2023. još ne leži u plenica. Kako bi mi mogli danas reć, ča će tu mladinu zanimati? Kakove ćedu biti društvene potriboće, kako će se zabavljati, muzicirati, tancati i komunicirati za dvajset pet ljet? Prorokovati bi mogli samo naše vlašće projekcije današnjega žitka. Zvečega si predstavljamo samo to, ča danas poznamo, pak špekuliramo, da se najmodernija dostignućadostignuće – Errungenschaft sadašnjosti pomnožavaju i projiciraju u budućnost. Takove špekulacije se silom prilike temelju na iskustvi sadašnjosti. Ozbiljno to prorokovanje ne more biti.
Ljetos svečujemo dvajset peti Dan hrvatske mladine. Porod Dana mladine je bio odgovor na ondašnju konkretnu situaciju mladine u sedamdeseti ljeti. Dan mladine je bio odgovor na letargiju društvenoga establišmenta. Hrvatska mladina iz Gradišća i Beča se je počela samostalno organizirati. Skrbila se je za svoju „hrvatsku budućnost“. Dan mladine je bio alternativna priredba uz postojeće kulturne manifestacije. Kanio je biti odgovor na uhodaneuhodano – gängig i izgaženeizgaženo – breitgetreten kolomijekolomija – Wagenspur, na nepolitične tradicionalne priredbe. Prvi Dan mladine je bio prez dvojbe hrabar skok u mrzlu vodu — kot svenek, ako se ča počne, česa još nije bilo. Hakovci su kanili utemeljiti kulturnu scenu, zbudjati svist i aktivitete. Puni elana i idealizma su išli u pojedina sela, da skupno sa seoskom mladinom stvoru ča novoga. U mnogi seli se je to ugodalo. Cijeli red seoskih društav s hrvatskim „touchom” je imao svoje korijene u Danu mladine.
Iz te aktualne ideje Dana mladine je kroz zadnja desetljeća nastao običan komercijalni festival za sve generacije. Dan mladine ima danas jasno strukturiran program: početak je dičje otpodne, konac je folklorno otpodne, med tim nastupaju Bruji i Paxi, selo priredjuje izložbe i kobasice, ponekad i pipliće, barem jedna top-grupa iz Hrvatske nastupa, i tako dalje. Varijacije od ljeta do ljeta imaju svoje uzroke zvečega u različni okolnosti u dotičnom selu i u personalni i pinezni sredstvi organizatorov. U velikom se Dan mladine kumaj razlikuje od drugih zabavnih i kulturnih feštov po hrvatski seli. Mnogi su kopirali dijele Dana mladine i sada uspješno sami organiziraju spodobne manifestacije. Još i bivši „Hrvatski nogometni kup“, isto dite Hrvatskoga akademskoga kluba i popratni produkt Dana mladine, je pred par ljeti opet obnovljen od Hrvatskoga kulturnoga društva. Skoro skurilno je pravoda, da su uprav partijskopolitička društva med Gradišćanskimi Hrvati kopirali nepolitičke dijele Dana mladine i s velikimi subvencijami organiziraju pop-festivale.
Ča je ipak posebnost Dana mladine, je njegov duh, njegov nimbus. Ali ta duh se zgublja s vrimenom. Kumaj kade je Dan mladine još ta impulz za mladinu u selu, da bi se organizirala. Ili ne postoji interes, ili je ionako skroz i skroz organizirana. Mladja publika kumaj još ćuti staru dušu Dana mladine, za ku si stari veliko povidaju.
Morebit je ova dijagnoza današnjega Dana mladine preoštra, morebit je već-komu neugodna, ali morebit je Dan mladine, kako ga Hrvatski akademski klub danas organizira, jednostavno odgovor na današnje potriboće i mogućnosti. Na svaki način je uspješan, potribuje jako čuda angažmana i djela i je još svenek najveća hrvatska manifestacija cijeloga ljeta. Jur zbog toga ima puno opravdanjaopravdanje – Berechtigung. U obliku obične zabavno-kulturne priredbe bi mogao Dan mladine lako doživiti i svoj pedeseti i stoveti rodjendan. Potribno će biti samo, da se prilagodi vrimenu i aktualnim „običnim” priredbam iste kategorije.
Ali to nas neka ovde tako ne interesira. Zanimljivije je, ča se je stalo s idejom Dana mladine. Prvi Dan mladine je bio sam po sebi avantgarda. Kamo je došla ta avantgarda? Prlje je bilo organiziranje Dana hrvatske mladine manjinskopolitički nalog. Kamo je došao ta nalog? Jedan čas je bio Dan mladine povezan s manjinskopolitičkimi diskusijami i akcijami. U velikoj komercijalnoj priredbi to samo još bludi i spravlja nemir med publikom i seoskim stanovničtvom.
Izgleda, da je Dan mladine jur sada preživio svoju ideju, ka ga je rodila. Razvije se neodvisno od te ideje. Dan mladine je dvajset pet ljet star, njegova ideja tu starost nije doživila. Zapravo ideja ni ne more imati starosti. Ona živi svenek za svoju aktualnu sadašnjost. Ideja je nadahnuta dušom i aktivna ili jednostavno počiva, dokle ju ki nanovič izmisli i nadahnuje. Ako bi inicijatori prvoga Dana mladine danas ili za dvajset pet ljet imali svoju ideju i svoj angažman za nove projekte, onda bi sigurno uz Dan mladine, kakovoga danas poznamo, pokrenuli neki novi projekt.
Današnji Dan mladine se je uspješno otcipiootcipiti – abspalten od svoje početne ideje. Jur po tom ima svoje opravdanje i si je zaslužio daljnji opstanak i razvitak za dojduća desetljeća. Početna ideja, ideja protesta i iskrenoga angažmana mladine za vlašću budućnost, ta duša Dana mladine si je ali isto zaslužila, da se nje spomenemo i da ju opet oživimo. Stavljaju se i danas opet važna pitanja za mlade Gradišćanske Hrvate i Hrvatice. Potribna je i danas opet suradnja prik seoskih i regionalnih granic i horizontov. Jezićna i kulturna supstancija Gradišćanskih Hrvatov se sve već reducira. Od generacije u generaciju se zgublja broj dice, ka još odrastu dvojezično. U prosječnom mišanom hištvu se jezik — statistični gledano — skoro uopće već ne tradira. Kultura je u velikom reducirana na konzerviranje folklora i tradicije. U druge oblike umjetnosti se malo investira. Alternativna scena — u koj bi se mogli roditi novi kulturni i politički impulzi med Gradišćanskimi Hrvati — ili ne postoji ili nije priznata kot „naša“. Tradicionalisti naime rado odredjuju, ča smi biti „naše“, dakle „hrvatsko“, a ča ne.
Vrime je ada zrelo za novi izraz mladoga protesta. Mogao bi se roditi novi „Dan hrvatske mladine“, prez da bi se morao tako zvati i da bi morao tako izgledati kot prvi Dan mladine pred dvajset petimi ljeti. A za tu novu ideju, za novi skok u novu mrzlu vodu je svenek dobro i pravo vrime. To bi se moglo danas stati ili zutra — ili znamda u 2023. ljetu. Odvisit će samo od toga, je li će se najti dost hrabrih i angažiranih ljudi, ki imaju ideje i elana, da svoje sanje ostvaru — i protiv uhodanih i izgaženih kolomijov, protiv kritike i protesta establišmenta tradicionalistov.
Dan mladine 2023.
piše Silvija Vuković
Sve se je preminjilo u toku zadnjih 25 ljet – zvana Dana mladine! I 2023. dohajaju mnogi mladi (ali i malo starji) na ovu tradicionalnu feštu, ka se ovo ljeto svečuje u jednom velikom Stadionu u Splitu u Hrvatskoj.
Split? Malo predaleko, misliš ti, dragi štitelj 1997. ljeta? – U 2023. ljetu to nije problem, pokidob ćedu mnogi ljudi jur imati svoj privatni džet. A za one siromahe, ki imaju samo starinski vehikl, je Kristijan II. Buranić organizirao letenje u Split. Ulaz od 5 eurov je morebit malo predrago, ali svi se slažu, da se splati: Šurlina Čenar, kćer bivšega organizatora, se je jako trudila da nudi gostom sve ča je novo, moderno i špektakularno. Prva točka programa je trodimenzionalni šou o povijesti Gradišćanskih Hrvatov, u koj se more ,,live“ doživiti, kakov je bio život u 16. i 17. stoljecu. Druga točka je za sve humoristična i zabavna, jer se kaže film o Danu mladine 1997. ljeta i svi se jako smiju prik starinji i smišni frizur i mode tadašnjega časa ….
A vrhunac prvoga dana je ,,live“ nastup najpoznatijega Gradišćanskoga Hrvata, Č.Č. Pri pozdravu gostov Dana mladine svi slušaju njegove riči. Jako su gizdavi na Č.Č., jer on je prvi Gradišćanski Hrvat, ki je bio na Marsu – gdo bi bio s takočim računao u 1997. ljetu?
Našla u 2021.: Katarina Zvonarich
