Seksualni rad je rad!
Izjava gibanja seksualnih radn:ic
Diskurs o seksualnom radu sadržava čuda mišljenj. Ali seksualn:e radn:ice su pretežno isključen:e iz onih diskursov a tako i iz društva. Ne postoji drugo djelatno mjesto, o kom se već “o nji” nek “s njimi” pomina i debatira. Mladi Anthropos se trsi na internacionalnom spomendanu protiv nasilja nad seksualnih radn:ic o predstavljanju perspektive gibanja seksualnoga rada i onih, k:e prodaju seksualne usluge.
Nek:e velu, da je seksualni radseksualni rad – Sexarbeit bila prva meštrijameštrija – Gewerbe človičanstva. Moj:e koleg:ice iz študija antropologije i povijesti si toga nisu složn:e i rezimiraju, da se stopr mora pitati, ča se razumi pod „meštrijom“. U drugom stepenu se onda more pogledati, ča je bila prva meštrija človičanstva. Tipično akademski odgovor, si mislim. Ćutim, kako se pažljivost kod govora minja i se različne emocije razvijaju – već-ke se kažu istodobno: Fascinacija, a i neznanje i nesigurnost – morebit i odurnostodurnost – Ekel.
Sex-work is work!
Seksualni rad je emocionalni posao i ne služi samo zabavi. Biti glum:ica i istodobno terapeut:ica potribuje sposobnost kontrole i pretvaranja emocijov, i tako utišenjuutišenje – Stillen nekoliko temeljnih ljudskih potriboć – ča nije primarno utišenje seksualne potriboće, ka bi se i mogla utišiti na primjer masturbacijom. Klijent:ice, ke platu za seksualnu usluguseksualna usluga – Sexualdienstleistung kot na primjer seks, išću s jedne strani strast, ćutljivost, blizinu ili ćut, da je kani osoba razveseliti. S druge strani išću jednostavno osobu, ka se s njimi pomina ili sluša probleme – to onda more biti kot psihoterapija za klijent:ice. Posebna ponuda je ovde dodatna izobrazba u seksualnoj asistenciji za osobe fizičnim ili mentalnim pačenjem kot i za osobe u visokoj starosti. U Danskoj na primjer plaća ovu asistenciju bolesnička blagajnabolesnička blagajna – Krankenkasse.
Naravno je ovo jako zahtjevanzahtjevno – anspruchsvoll posao i nije za svak:u džob iz sna. Ali čuda već seksualnih radn:ic nek si morebit mislite, rado vidi i ljubi svoj posao i se bori protiv strukturalne diskriminacije u društvu i u poslovni zakoni, ki su pravi uzrok tomu, da dojdu seksualn:e radn:ice u prekarne situacije, a i do nasilja – tako konsens feminističkoga gibanja seksualnoga rada. Da, diskriminacija i nasilje sa strani društva i ne od klijent:ic su uzrok, da je već-kim radn:icam nemoguće minjati džob, ako su pripravn:e ili voljn:e si iskati drugi posao, ki nije tako izazovan.
Kontrola seksualnih radn:ic namjesto kriminalcev – austrijsko rješenje?
No, sada je bomba pukla – to si morem misliti. Ali hrabrim vas, da čitate dalje. Kade zapravo leži problem? Seksualni rad se čuda puti povezuje sa siromaštvom, nevoljom, nasiljem i još i trženjem ljuditrženje ljudi – Menschenhandel ili uopće trženjem mladih divojak. Nasilje i trženje ljudi kot i svodničtvosvodničtvo – Zuhälterei su kriminalne radnje, ke prekršu ljudska prava i to nije seksualni rad! Undine de Riviére, seksualna radnica, osudjuje ovakov kriminal, ali isto tako osudjuje savezne ili pokrajinske zakone (AT i DE), ki da kot „obrambeni“ zakoni kanu „čuvati“ seksualn:e radn:ice od ishasnovanja. Ovi zakoni naime predvidjaju kontrole djelatnih mjest rad:nic, ke u praksi ne doprinesu obrambi djelač:ic nego zastrašenju i poniženju. Tim prouzrokuju ovi redi kontrole, da se radn:ice kod problemov rijetko poufaju pojti policiji, ka da radn:ice pelja u jako neugodne i ponižavajuće situacije pri djelu, tako de Riviére.
U Austriji i Nimškoj biži ova meštrija pod krivičnom i rednom pravukrivično i redno pravo – Straf- und Ordnungsrecht. Dodatno je u Austriji problem, da postoji tomu devet različnih krivičnih prav, jer je ova meštrija posao pojedinih saveznih zemalj. Rezultat je med drugim, da u Vorarlbergu ne postoji nijedan legalan bordel.
Seksualn:e radn:ice se boru, da se ne regulira svoj posao po ovi zakoni nego prik općenitih poslovnih zakonov, da bi dostal:e prava kot svak:a djelač:ica. Djelatno ishasnovanje i nasilje da bi se isto moralo proganjatiproganjati – verfolgen prik općenitih zakonov, jer su i oni regulirani preko ljudskih prav, argumentira gibanje seksualnoga rada. Ipak zastupa nekoliko ljudi – iz konzervativnih redov zajedno s nekolikimi iz feminističkih redov – ov paternalistički i kontrolski red.
Biti trn u oku.
Feminističkim gibanjem protiv seksualnoga rada su emancipiran:e seksualn:e radn:ice trn u oku. Malo apsurdno, ali istina je. Zastupn:ice su toga mišljenja, da je seksualni rad ili – on:e to zovu prostitucija i prodaja tijela, jezgrajezgra – Kern patrijarhata i je svakako nasilje. Zapravo bi ovomu abolicionističkomu gibanju bilo drago, potpuno onemogućiti seksualni rad, slično konzervativnim gibanjem, ka direktno kanu imati prepovid zapišeno u zakonu. No, ali i ona gibanja su morala ustanoviti, da prepovid ne prehinji egzistenciju ove branše i ne pelja do ukidanja patrijarhata. Dodatno su študije od Amnesty International i Human Right Watch izvidile, da je vjerojatnost nastajanja žrtve nasilja i ishasnovanja na djelatnom mjestu viša, čim se seksualni rad odrine u ilegalnost.
Na to si je neo-abolicionističko gibanje izmislilo jedno drugo rješenje: Ne prepovidati ponudu nego potražnjupotražnja – Nachfrage. Iako se u študija nije pokazalo, da je ov model – kot na primjer u Švedskoj realiziran – uspio smanjiti potražnju, je on ipak nastao europski pretkip, na ki se još i Europska unija (na)sloni. Tako se je povišala stigmatizacija i siromaštvo onih, k:e nudjaju seksualne usluge kot u Švedskoj, kade su je odrinuli u (semi-)kriminalno polje. Ali ki je do sada najsigurniji model za seksualn:e radn:ice?
Dekriminalizacija
Model dekriminalizacije kot u Novom Zelandu regulira prava seksualnih radn:ic preko općenitoga poslovnoga zakona. Seksualn:e radn:ice su školovan:e o svoji pravi i se organiziraju pomoću jakoga sindikatasindikat – Gewerkschaft seksualnoga rada. Amnesty International je rekao, da su jaka povezanost i mriža djelač:ic u ovoj branši prouzrokovali još i bolji progonprogon – Verfolgung kriminalcev.
Ov model je najsličniji potribovanjem gibanja seksualnih radn:ic, ali još nije potpuno idealan. Naime kritizira ovo gibanje, da iako model u Novom Zelandu dobro funkcionira, da se ne bi mogao egzaktno tako preuzeti u drugi država. Pokidob ima Novi Zeland jako restriktivnu migracijsku politiku, su seksualne radn:ice onde pretežno novozelandsk:e državljan:ke. U država, ke imaju veliki udio državljanov tretih zemaljdržavljani tretih zemalj – Drittstaatsangehörige i imaju za ovu grupu drugi poslovni zakon od onoga za državljan:ke/domaće, nima svaka seksualna rad:nica ista prava i s tim i druge strukturalne probleme – to valja isto za Austriju.
Viktimizacija
Na primjer se moraju migrant:ice, k:e djelaju u području seksualne usluge, boriti rasističkom viktimizacijom sa strani društva. Društvo da naime podili bijele, europske i emancipirane seksualn:e radn:ice u djelač:ice, k:e to dobrovoljnodobrovoljno – freiwillig djelaju i migrant:ice u djelač:ice, k:e su silovan:e djelati u ovoj branši zbog na primjer socioekonomskih uzrokov, kritizira društvo Maiz (Verein für und von Migrant:innen).
Seksističan i rasističan djelatni sajam – uvjeti u Austriji
U Austriji imaju migrant:ice u azilskom procesu samo u jednoj meštriji mogućnost djelati samostalno i bez kakove granice plaćegranice plaće – Zuverdienstgrenze: U meštrija seksualnoga rada. Teoretski im stoju i vrata za druge meštrije otprto. Ali u praksi fali dovoljni meštrijski dokaz i uopće potribni štartni kapital. Naravno, ako se premisli, da more jedan azilski proces još i 10 ljet durati, postane ova branša i za on:e, k:e se obično ne bi vidil:e kot seksualn:e radn:ice, atraktivnim djelatnim mjestom. Legitimno pitanje: Zač dozvoljava država kot jedinu djelatnu opciju na puno vrime u azilskom procesu samo seksualni rad?
2019. ljeta su Slobodnjačka stranka (FPÖ) i nekoliko drugih grup (na primjer gradjansk:e feminist:ice) kanile probiti takozvanu prepovid sekualnoga rada za migrant:ice u azilskom procesu. Savjetovališće za ženesavjetovališće za žene – Frauenberatungsstelle je nasuprot opozorilo, da nije pametno, gledeć pravnu sigurnost djelatnovoljnih, namjesto proširenja legalne mogućnosti, njim zeti još i zadnju opciju legalnoga posla. Savjetovališća za žene, savjetovališća migracije i sekualnoga rada se boju, da bi odredjene osobe u slučaju ilegalizacije od straha prestale pohoditi savjetovališća ako dojde do ishasnovanja i problemov. Nadalje im savjetovališća ne bi mogla toliko pomoći – ali to se tiče svih ilegaln:ih djelač:ic u svejedno kom području, ne samo kod seksualnog rada.
Stigma je nasilje
Konačno se ufam, da se izvidi važnost sudjelivanja seksualnih radn:ic u diskursu o seksualnom radu. Pogibelno je, da pade seksualnim radn:icam teško, otvoreno se pominati o nasilju na svojem djelatnom mjestu (npr. agresivni klijenti, ki nisu kanili hasnovati kondom), jer većina ljudi u Austriji interpretira seksualni rad per se kot (patrijarhalno) nasilje. Ako se vidi seksualni rad kot rad – uopće kot rad u care-branši/ u podvaranju – i se shadja s tim radom s respektom, bi narasla šansa zaključiti zakone, ki zaistinu moru čuvati seksualn:e radn:ice od nasilja.
Slika na početku i dijeli slike u tekstu : Tessa Sima
Marica Zvonarits predstavlja seriju, imenom Mladi Anthropos, ku pelja o temi feminizma u antropologiji. Anthropos dohadja iz starogrčkoga i se more ovde tumačiti kot človik; daljnje značenje je i človik uspravnoga hoda. Antropologija je nauk o človiku.
Izvori i tipi za čitanje
Zakoni u savezni zemlja Austrije
Situacija u Hrvatskoj
Točnije o novozelandskom modelu
Članak u Standardu o prepovidu sekualnoga rada za migrant:ice
Točnije o perspektivi migrant:ic (maiz)
Intervju s dvimi seksualnimi radnicami o seksualnom radu i o nasilju
Citati od maiz, Undine de Riviére i uopća preporuka:
Künkel, Jenny & Kathrin Schrader. 2019. Sexarbeit: Feministische Perspektiven. Münster: UNRAST-Verlag.
