/

Kako se Gradišćansk:e Hrvat:ice sam:e isključuju. Wie sich die Burgenlandkroat:innen intern ausgrenzen.

Čij:a si ti? Wer bin ich?

Jur generacije dugo čujemo, da svako ljeto broj govorač:ic gradišćanskohrvatskoga jezika manji nastaje. Poznati razlogi tomu su naprimjer zgubljena veza jeziku ili jezična hibridizacija (miks hrvatskoga i nimškoga). Ovi razlogi su poznati, ali ča je s internim isključenjem Gradišćanskih Hrvat:ic? Bi to isto mogao biti razlog za gubitak gubitak – Verlust aktivn:ih i angražiranih ljudi i mogućih govorač:ic?

Moć jezika

Ovo je paradoksno: Iako postoji svist za gubitak jezika i da narodna grupa sva manja nastaje, isključu neka društva i njihove strukture nekoliko peršon. Peršone, ke ne dobro govoru hrvatski jezik, ali ke bi imale interes za suradnju kod pojedinih društav i ke bi se rado angažirale. Uopće se to more dogoditi u selski društvi, da već-ke osobe ne vladaju dobro jezikom, ali su ipak rado aktivne. S djelovanjem u mali društvi naraste interes na učnji hrvatskoga jezika. Ovako raste svist biti dio one narodne grupe.

Tim veći su boli isklučenja, ako naprimjer doživiš veliku feštu kot Dan mladine. Stojiš s nekoliko ljudi pred šankom i se kaniš s njimi pominati, ali oni te jasno ignoriraju i se konsekventno dalje po hrvatsku pominaju. Ili obrnuto: Ja, svisna Hrvatica, sam na DM-u, naručim pila, a konobar samo odgovori po nimšku. Kako reagirati?

Fenomen bi se mogao prispodobiti situacijom maloga „Ja sam ja“ (dičja knjiga Mire Lobe): Isključen:a si od manjine, s kom se ćutiš povezana i od većine, ka te ipak zaredi med narodnu grupu (naprimjer kad dojdeš iz dvojezičnoga sela). 

Zač postaviti granice?

Ovo pitanje bi mogli/a postaviti cijelomu človičanstvu. Ljudi postavu granice, da očuvaju kontrolu i sigurnost. U ograničenom terenu je lakše postaviti stabilnu strukturu . Ako se čini, da se ta struktura djelomično preminja, nestabilna nastaje, dojde unutri do panike. Naravno se išću krivci u ovakovoj situaciji, svenek su to: ti drugi. Granice se kontroliraju, nadalje se ne zgledaju ne zgledati se – nicht berücksichtigen nutarnji procesi i konačno se pokusi obdržati konzerva(tivna struktura). (vidi grafiku!)

Grafika: Alex Wukovits / Ideja: Konstantin Vlasich, Marica Zvonarits, Andy Warhol

Jedna moguća strategija spasenja?

Credo se zalaže zalagati se – sich für etwas einsetzen za već medijalnoga sadržaja kot članki, radio emisije, televizijske emisije na gradišćanskohrvatskom jeziku. To je opravdano opravdano – berechtigt. Ko se ali pogleda svenek manji broj aktivnih govorač:ic, se more pitati: Zač? Sve već za sve manje ljudi?

Ov credo – i naravno stvaranje ovoga diskursa –  je ali samo jedan dio moguće strategije spasenja. Drugi dio strategije je motiviranje za učnju manjinskoga jezika. Znači: ne-govorač:ice motivirati, da se počnu baviti  jezikom i narodnom grupom. Kontraproduktivna je demotivacija, ku stvaramo isključenjem. Ada znači to, da svi dva dijeli skupa visu. Jedan dio prepriči isključenje i motivira ljude se naučiti manjinski jezik. Istodobno stvori ta dio već govorač:ic  jezika. Drugi dio je smisao i cilj, zač se baviti manjinskim jezikom i narodnom grupom. To zna biti sve moguće: razumiti tekste, jačke i prijatelj:ice ili znati pravilnu rič za “vošmašin”. S drugimi riči: obogatiti s daljnjim jezikom. 

Grafika: Alex Wukovits


Ovo je prvi tekst nove rubrike Čij:a si ti? Ideju ju stvoriti smo jur imali duglje, ali i jedan jur dugo postojeći Youtube-video Tamburice Pandrof nas je konačno tako daleko spravio. Tematika je još svenek aktualna i mišljenja idu u različne smire.

Komentari u ovoj rubriki neka se bavu pitanjem „identiteta“, u/isključenja, jezične prakse, izumiranjem narodne grupe ili jednostavno pitanjem “Čij:a si ti?”. Skupa ovi elementi stvoru osnovu narodne grupe. 

Pozivamo Vas, drag:e čitatelj:ice, da se pridružite ovoj diskusiji u formatu komentara. Poslati nam morete komentar preko elektronske pošte email na redakcija@noviglas.online. Rado moremo pomoći kod lektoriranja komentarov na gradišćanskohrvatskom jeziku. Veselimo se vašim prinosom! 

Piši komentar

Your email address will not be published.