Četvrtak navečer je imao HAK svoju generalnu sjednicu. Bivši odbor se je rasteretio i novi odbor se je otvoreno prik web-cama odibirao. Seit Donnerstag gibt es einen neuen Vorstand des Kroatischen akademischen Klubs (HAK). Neuer Vorsitzender ist Alex Wukovits. Die bisherige Vorsitzende Vera Buranits wird eine der Vizepräsidentinnen.
- Predsjednik – Vorsitzender: Alexander Wukovits
- Potpredsjednice – Vizepräsidentinnen: Vera Buranits & Elisabeth Satovich
- Blagajnica – Kassierin: Dorothea Zvonarich
- Zamjenik blagajnice – Stellvertreter: Marian Buranits
- Tajnica – Schriftführerin: Theresa Grandits
- Zamjenica tajnice – Stellvertreterin: Sophie Hajszan
- Kontrolor:ice – Kontrollor:innen: Elisabeth Semeliker & Matthias Wagner
Pitanja Alexu Wukovitsu
Ča će se kod tebe preminiti sada u poziciji predsjednika?
U mojoj novoj funkciji kot predsjednik Hrvatskoga akademskoga kluba se zapravo na početku neće čuda preminiti. Ja jur imam to iskustvo kao potpredsjednik i znam, kako funkcionira društvo, kako funkcionira djelovanje i mi smo sada jur u prošloj periodi izdjelali plan za dojduće ljeto. Preminit će se za me peršonski ča. Na poziciji predsjednika visi veća odgovornost – odgovornost prema društvu i prema samomu djelovanju.
Ča kaniš ti u tvojoj periodi preminiti?
Što ja kanim u dojdućoj periodi preminiti bi bilo, da opet gledamo, da sklopimo peršonske kontakte, ako bude moguće pod ovimi uvjeti. Ali na svaki način kanimo uključiti mlad:e Hrvat:ice u naše djelovanje, ali i mladinu drugih manjin. Nadalje da gledamo, da sklopimo kooperacije sa školami – i u dosadašnjem odboru smo to imali na planu.
Imaš ti jedan poseban cilj?
Moj posebni cilj je veliki izazov svih manjin, ne samo od nas, naime, da povišimo vidljivost u većini stanovničtva i da se vidi, da mi egzistiramo. To ali nije samo zadaća za nas. To bi bila i velika zadaća za našu politiku. A onde i kanim gledati, kako lobiramo za to na političkoj razini.
Ke projekte odnosno ideje za projekte imaš ti za ovu periodu?
Projektov imamo jur čuda. Mi kanimo za Novi glas online ponudu nastaviti i proširiti. Hakovske večere ćemo nadalje održati i težišća za hakovske večere ćedu biti na jednu stran 100-ljetna obljetnica Gradišća, ali opet kanimo ponuditi večere na temu umjetnost. A kako u dojdućem ljetu uključiti sve već mlad:e Hrvat:ice u naše djelovanje: Na jednoj strani s prikgraničnim jezničnim seminarom „Jezik prez granic“. Naravno se ufamo, nove člane pridobiti. Ali prvi cilj od ovoga projekta je, da prikgranično povezujemo Gradišćansk:e Hrvat:ice.
Što se isto ne smi zabiti je, da se ufamo, da ćemo moći našu najveću priredbu održati. To je „Dan mladine“ u Velikom Borištofu. Onde djelamo na konceptu i dostali smo jur input, a imamo i ideje za dojduće „Dane mladine“. Ako bude u pogledu na sadašnju situaciju moguće, se jako veselimo, održati „Dan mladine“ skupa s Barani.
Nadalje je još u planu re-print našega gradišćanskohrvatskoga udžbenika „Gradišćanskohrvatski glasi“. To je tečaj, a i jedini za odrašćene, za gradišćanskohrvatski jezik. Glasi su skoro rasprodani i to bi bila velika škoda, ako bi već ne bi bili dostupni. Mi smo za projekt zaprosili kod saveznoga kancelarstva. Savjet nam nažalost nije odobrio financijsko podupiranje. Ali mi se ufamo, da će biti moguće, da projekt financiramo iz kakovoga drugoga lonca.
U kontaktu smo s mladimi koruškimi Slovenci. Ovde smo u razgovoru – i to je meni peršonski jako važno – za dojduće projekte. Nas bi jako veselilo, ako se na ovoj razini što djela. Na europskoj razini kanimo gledati, da nastavimo naše dobre veze s mladinom europskih narodnosti – YEN/JEV „Jugend europäischer Volksgruppen“. Onde smo mi isto član i ja se ufam, da ćemo moći projti opet na seminare YEN-a. Ja sam kod YEN-a zapravo kotrig djelatne grupe za komunikaciju i sam dio tima, ki djela na podcastu „MYnority MYsay“. I onde djelam na mojem peršonskom cilju, vidljivost povišati i dati mladim ljudem platformu.
U ki smjer se političko kaniš posebno orijentirati?
Za političku orijentaciju mi je važno, da s našim djelovanjem i s našimi projekti gledamo, da stvorimo svist kod politike, da je važno, da očuvamo naš jezik i našu kulturu. Onde kanimo lobirati i gledati, da bude politika nas podupirala. Ovde smo i u razgovoru s poličar:kami. Država ne smi zanemarivati svoje manjine, član 7 Državnoga ugovora nažalost još uvijek nij ispunjen.
