Logo Novoga glasa (full)

Suggestions

  • Mehrsprachiges
  • Fokus
    • Audimax
    • Savjet
    • Media
    • Protiv “norme”
    • Spominanje. Gedenken.
  • Rubrika
    • History-podcast
    • Lightartikel
    • Feminizam
    • Metulj
    • Print-Arhiv
  • Print-Abo
  • Impressum
    • Impressum
    • Kontakt
    • Datenschutz

Logo Novoga glasa (full)

Manjina/Mehrsprachiges/Migracija

Ča imaju farniki, porno zvijezde i političar:ke skupno?

Pokus definicije: paralelno društvo.

piše Marica Zvonarits
9. Oktober 2020
grafika: Alex Wukovits
Deutschen Text einblenden

Was haben Pfarrer, Porno-Stars und Politiker:innen gemeinsam?

Parallelgesellschaft – Eine Suche nach einer Definition. Wir befinden uns in einer heißen Phase des Wiener Wahlkampfes. In den letzten Monaten kam der Begriff “Parallelgesellschaft” oft in den Medien und im politischen Diskurs vor. Der Begriff wurde aber kaum erklärt. Erwähnt wird er gern im Zusammenhang mit Volksgruppen, Migration oder Identitäten.

Ich begab mich auf die Suche nach einer Definition, weil ich mir unter dem Begriff nichts vorstellen konnte. Was ist das “Parallele”? Heißt, dass Gesellschaften parallel zueinander existieren, ohne, dass sie irgendwo zusammentreffen? Verlaufen sie wie gerade Linien?

Im Text werden drei Definitionen: eine aus einem österreichischem Wörterbuch, eine aus einer Website für politische Bildung und eine aus einem Rassismus-kritischen Lexikon beschrieben. Nach den Definitionen könnte man meinen, dass auch die Burgenlandkroat:innen, Politiker:innen, katholische Pfarrer und Porno-Stars “Parallelgesellschaften” sind. Es ist fraglich, ob der Begriff “Parallelgesellschaft” im politisch-medialen Diskurs legitim benutzt wird. Offenbar fehlt im Diskurs dessen kritische Reflexion.


Kurdska demonstracija

Paralelna društva. Ov pojam pada u političnom medijalnom diskursu trenutno jako u oko. Uopće sada pred bečanski izbori, su „paralelna društva“ tema pojedinih strankov u izbornoj kampanji. Prouzrokovač toga diskursa je bila demonstracija Kurdi:nj u ovom ljetu.

U juniju ovoga ljeta se je demonstriralo nekoliko dan u mojoj bečanskoj domovini u Favoritenu. Moram reći, da uopće ništ nisam prvi večer upamet zela, a na drugi večer demonstracijov sam se slučajno vozila tramvajem. Najednoč je kroz zvučnik rekao glas, da se zbog današnje demonstracije tramvaj već neće prik Reumannplatza voziti.

Ja svisno ne upotribljavam socijalne medije i nisam bila up to date. Htila sam dostati različne perspektive ovoga dogodjaja … ali svagdir je to isto stalo i to s istim dramatičnim zvukom. Helikopter, sila, policija, vikanje, … ja se zaistinu nisam mogla dost načuditi, da se je ovo sve jedan dan 300 metrov pred mojim stanom dogodilo a ja ništ nisam primijetila – iako sam spala s otprtim oblokom. Morebit zaistinu tako dobro spim ili su ovi mediji ovo opet jako pretirali.

Ja sam onda išla na Reumannplatz da situaciju malo pregledam. Bilo je 21:30 i zapravo je bilo dost mirno. Kolona se još nije gibala, samo ljudi su se okupljali. Neka aktivistica je držala govor i vidila sam, da su policist:ice nastavil:e barikade na cesti. Nisam kanila dugo ostati, jer sam bila sama i nisam bila na konfrontaciju sa Surimi Vuki znatiželjna. Išla sam po nekoliko minut domom.

Druge dane sam ali svakiput ča čitala o ti demonstracija i jedna rič, ku nisam razumila, je meni punokrat u oko spala: Parallelgesellschaft – paralelno društvo. Pisale su novine da su paralelna društva problem. Zaistinu sam si glavu trapila, ča ova rič more značiti. U kom društvu egzistiraju društva paralelno? Znači to, da se na nijednom mjestu ne strefu kao paralelne linije? Ča je norma i ča nije norma i je zato paralelno?

grafika: Alex Wukovits

Iskanje definicije

Duden, austrijski rječnik, definira pojam paralelno društvo ovako:

„von einer Minderheit gebildete, in einem Land neben der Gesellschaft der Mehrheit existierende Gesellschaft“.

Duden, online-rječnik

 Ja sam na ovom mjestu morala opet misliti na Gradišćanske Hrvat:ice. Znamda zbog riči  „Minderheit“ i „Mehrheit“ – ali kad sam se s drugimi ljudi u mojem privatnom krugu pominala, su oni mislili na takozvana neeuropska društva, ka se polag njih neeuropsko ponašaju, imaju neeuropske tradicije i tako dalje ili imaju neeuropske predstave vridnostipredstave vridnosti-Wertevorstellungen. – Aha! Opet sam jednu rič našla, ku se uopće nereflektirano hasnuje u medijalnom i tako i u društvenom diskursu. Ja sam dalje rešerširala daljnje definicije, kad sam imala ufanje najti jasnu definiciju.

U nimškoj saveznoj centrali za političnu edukaciju sam našla točniju definiciju, ka ali ipak uopće nije jasna:

 „U javnoj debati se povezuju paralelna društva predstavom etničke homogene stanovničke grupe, ka se prostorno, socijalno i kulturalno ogradjuje od množine. […]“.

bpb.de, Bundeszentrale für politische Bildung, moj prijevod

Morala sam misliti na moj čas u gimnaziji u Gornjoj Pulji, kade su nek:e koleg:ice ovo Gradišćanskim Hrvat:icam predbacivali. Tako funkcionira diskurs: Množina ima tu moć definirati manjinu. Ona generalizira i homogenizira sve ljude, ki su vidljivi kroz jezike, ki nisu europsko privilegirani, ki su dio istočne Europe ili su vidljivi kroz opravu ili kožu. Kao „biti vidljiv:a“ ne mislim u prvom redu optičke stvari. Izraziti kanim ovim pridjevom sve aktivitete, ki su ćutilnićutilno-mit Sinnesorgan wahrnehmbar. Množina prepisuje manjinskoj grupi osobine, u najvećem dijelu negativne osobine – tako da se moru ćutiti kao gornji dio hijerarhijske piramide društav.

Iz arhiva: Novi glas 4/2016. Ilustracija: Joyce. Ideja: D. Frkat/K. Vlasich

Vidljivost

Gradišćansk:e Hrvat:ice imaju lako. On:e se moru bez problema načiniti nevidljivimi i tako nastati dio množine – naime se nek tribaju početi u krčmi po nimšku pominati. Druge manjine imaju opet teže. Na primjer su u očima množine člani paralelna društva muži sa škurom kožom ili žene s rupcem – oni bi mogli siditi u krčmi i znamda još i jisti bečanski odrezak, se onde po nimšku pominati. Svejedno kako se potrudu, biti nevidljivi kroz upotribljavanja jezika ili konzumiranja nacionalnih špecijalitetov, ostanu ipak vidljivi. Ako se jedna malenkost dogadja, na primjer kad mali dičak ženi s rupcem počinje vikati i se svaditi, si ljudi okolo mislu: U ovoj kulturi nimaju dičaki respekta prema svojoj mami i prema ženam.

grafika: Alex Wukovits

U knjigi „Sprache und Sein“ Kübra Gümüşay opisuje amerikanska novinarka Sara Yasin nje doživljaj kad je prestala nositi rubac i kakov pritisak i odgovornost je nosila onim rupcem, ali ne pritisak od muslimanskoga društva, nego pritisak od nemuslimanskoga društva. Ona opisuje kako je primijetila nje nevidljivost:

„Svit mi se je činio uljudniji. Manje ljudi su bili neuljudni prema meni, manje ljudi su u mene zivali, nijedn:a me je pita:la odakle „zaistinu“ dojdem, ili me je pohvali:la za moj dobar engleski jezik. (…) Ali najveća razlika (…) je bila: Meni je svisno nastalo, da ne pravam biti neprekinuto uljudna. (…). Ljudi su me opazili kao individuum.“

Sara Yasin u “Sprache und Sein”, moj prijevod

Sara Yasin je pisala, da je svaka neuljudnost s nje strani bilo gledano kao neki akt jednoga individuuma, a ne akt jedne grupe milioni ljudi.

Iskanje definicije II

Još jednoč sam pokusila iskati bolju definiciju. Bila sam si sigurna, da ću ovakov bijelo-tradirani pojam najti u mojem rasističko-kritičnom leksikonu, imenom „Wie Rassismus aus Wörtern spricht: (K)Erben des Kolonialismus“. Mi nosimo za naš jezik odgovornost. Mi pomoću riči i pojmi opisujemo stvari, dogodjaje i ljude. Bijeli ljudi imaju tu moć, da su njevi opisi norma i da su njeve analize i njeva perspektiva u pravom. Tako se je konstruirala rič paralelno društvo od bijelih ljudi i oni ju upotribljavaju za manjine, uopće one manjine, ke nimaju glasa – ada društvo migrantov.

U leksikonu Wie Rassimus aus Wörtern spricht razlaže Noah Sow pojam paralelno društvo iz druge perspektive i ostaje kritična. Rado bi završila moj komentar s nje definicijom:

„Paralelno društvo. Grupa, ka je razvila vlašće predstave vridnosti, ke naše društvo nek djelomično odobrava, ka se dobrovoljno i namjerno ograničuje i ka nerazumljivo komunicira s ljudi, ki nisu člani onoga društva.“

(Istaknuti) primjeri:

  • Političari
  • Školari privatnoga internata
  • Emoi
  • Bankeri
  • LAN-Party-gosti
  • Porno zvijezde
  • Katoličanski farniki
  • Makleri
  • Financijski činovniki
  • Špekulanti imobilija

Našla sam “razumljivu” definiciju. Ufam se da je mogla ova zadnja definicija pokazati, kako nedovoljno se ov pojam koristi u medija, populistički izrazi ili trenutno kod paralelnoga društva politike u izbornoj borbi.


Izvori

https://www.bpb.de/apuz/30002/parallelgesellschaften

https://www.duden.de/rechtschreibung/Parallelgesellschaft

Gümüşay, Kübra. 2020. Sprache und Sein. 7. Auflage. München

Sow, Noah. 2019. Parallelgesellschaft. In: Arendt, Susan; Ofuatey-Alazard, Nadja (Hg.). 2019. Wie Rassismus aus Wörtern spricht: (K)Erben des Kolonialismus im Wissensarchiv deutsche Sprache: Ein kritisches Nachschlagwerk. Münster: 657.

Share this
  • Facebook
  • Twitter

Tags:

  • izbori
  • paralelna društva
  • populizam
  • vidljivost
  • Marica Zvonarits
  • Latest posts
  • SOS - Pomoć 
  • Seksualni rad i stigma seksualnih radn:ic
  • Krowod – Erinnerungen an meine Jugend
  • Vinorodan vinograd
View all

Piši komentar Antworten abbrechen

Your email address will not be published.

Morebit da te zanima

SOS – Pomoć 

Morebit da te zanima

11. Feber 2023

Die Nacht der Haider-Zombies ali kaj hudiča jim ni jasno ili ča im fali u glavi?

1. Oktober 2022

Si jur ima:la politički mandat?

6. April 2021

Nastati vidljiv:a

5. November 2020

Vidljivost nisu samo tablice

Beitrags-Navigation

Previous Story Previous post:

Dupli pinez, veća odgovornost. Verdoppelung der Volksgruppengelder als Weckruf.

Next Story Next post:

YEN imao generalnu sjednicu online

Latest from Blog

Črljeni showdown

Seksizam kod manjin: “Kad su neki muži došli, smo morale biti dvime u uredu”

“Napiši mi članak za Novi glas, ChatGPT!”

Umjetna inteligencija, mašinsko učenje i duboko učenje

Prakljat po hrptu

  • Mehrsprachiges
  • Fokus
    • Audimax
    • Savjet
    • Media
    • Protiv “norme”
    • Spominanje. Gedenken.
  • Rubrika
    • History-podcast
    • Lightartikel
    • Feminizam
    • Metulj
    • Print-Arhiv
  • Print-Abo
  • Impressum
    • Impressum
    • Kontakt
    • Datenschutz
Koristimo i (rado jimo) kolačiće. Evo tvoje mogućnosti. Wir verwenden Cookies für eine besser laufende Website. Hier deine Optionen. EinstellungenDobro | Gut so.
Privacy & Cookies Policy

Zaštita podatkov | Datenschutz

Unsere Datenschutzerklärung kann hier aufgerufen werden.
Potribni | Notwendige
immer aktiv
Notwendige Cookies sind da, damit diese Website überhaupt laufen kann. Zu dieser Kategorie zählen nur Cookies, die Basis- und Sicherheitsfunktionen erfüllen. Sie speichern auch keine personenbezogenen Daten.
Nepotribni | Nicht-notwendige
Alle Cookies, die nicht notwendig sind für das reibungslose Laufen der Website und etwa dafür gebraucht werden, personenbezogene Daten zu analysieren oder zu sammeln. Andere Cookies werden als notwendig erachtet. Wir sind gesetzlich verpflichtet, Nutzer:innen nach ihrer Zustimmung zu fragen.
SAVE & ACCEPT
Top