Feminizam kot stablo. Feminismus als Baum. Ilustracija: Tessa Sima
Feminizam kot stablo. Ilustracija: Tessa Sima

Znanstvena revolucija

Serija Mladi Anthropos. Uvod u feminizam i gender.

„Feministička kritika u socijalnoj antropologiji je narasla kao u drugi socijalni znanosti zbog specifične skrbi, da se na žene u ovoj disciplini premalo zgledazgledati se-berücksichtigen.“)

Henrietta Moore 1993, moj prijevod

Ov citat Henriette Moore dokazuje, da je bila promjena u institutu potribna, kad su muški znanstveniki pisali iz njihove perspektive i da je mišljenje muških istraživaćev dominiralo. Tako je nastalo iskrivljivanjeiskrivljivanje-Verzerrung u istraživanju i u znanstveni teksti. Uopće u študiju žen se je čuda dogodilo u onom vrimenu i nastali su dva suprotivni smjeri feminističkoga djelovanja, kada ali obadvi teorije izostavljaju dijele i su tako još nepotpune.

Trikratno iskrivanje

Od 1960. do 1980. ljeta se je u institutu kulturne i socijalne antropologije dogodila jedna znanstvena revolucija, ka je peljala do revolucije u našem društvu. Preminilo se je gledišće, jer su počele znastvenice neodvisno od znanstvenikov istraživati – nekolikime su to jur pred tim načinile, ali one nisu imale moć se probiti – i pokazale su feminističke antropologinje, da je dosidob egzistiralo trikratno iskrivljivanje u našem društvu:

Prvo iskrivljivanje je bilo, da su znastveniki i društvo nesvisno pretpostavili i očekivali od uloge „žena“  odredjena svojstvasvojstva-Eigenschaften. Konstruirao se je kip žene, ki kaže „normalnu“ ženu.  Predstavlja se ovde žena, ka djela odredjenu vrst posla, djela u domaćinstvu, preuzima uloge majke i hraniteljice, ka ima posebno stereotipične „ženske“ interese i ka se posebno stereotipično „žensko“ ponaša. Tako se je jur od početka asociralo žene s odredjenimi djelatnosti i društvenimi polji. Drugič su bile izjave muži o žena verificirane u znastvenom krugu. To je bilo zato, kad su muži sami peljali diskurs i vodili institute. Iako su i kašnje žene študirale, su se one teško probilese probiti – sich durchsetzen i nje perspektive i izjave se nisu akceptirale, ako nisu bile slične izjavam muških znanstvenikov. Ovako se je načinila hijerarhija i skroz tu hijerarhiju je nastala nepravičnost, ča je treto iskrivljivanje.  Tako su nastali hijerarhijski dualizmi i dihotomije.  

Dualizmi i dihotomije imaju pojme i kontrastne pojme. Prvi pojam je svenek na vrhu hijerarhije – u drugi riči ča boljega. Naprimjer javno – privatno, kultura – natura, muž – žena, … . Za bolje razumivanje slijedi primjer dualizma: kultura – natura. Europejci su se u kolonijalizmu gledali s njevom „kulturom“ kao jedno tehničko napredno društvo.  Zajednice drugih kontinentov su oni opisali kao naturalni, kad nisu vidili (ili nisu kanili viditi) naprednu tehniku i znanje, ke su ove zajednice imale. Konstruirana hijerarhija još dandanas postoji, kad pomislimo na pojme razvijane zemlje i zemlje u razvitku.    

Univerzalno tlačenje žen?

Na početku ove revolucije u antropološkom institutu su bili u takozvanom študiju žen dva smjeri, ki su debatirali u jednom, je li je tlačenje žen univerzalno i je li egzistiraju drugi nehijerarhijski sistemi socijalne organizacije.

Na jednoj strani je bio simboličko orijentiran smjer, zvao se je i strukturalistički smjer. Ove feministice nalazu od zapadne i hijerarhijske perspektive, ka nosi dihotomije kot kultura – natura u sebi. One argumentiraju, da se ženam pretpostavlja bližina k naturi, zbog sposobnosti radjanjaradjanje-Gebären i pridajanjapridajanje-Stillen. Muži su se bavili tehničkimi sredstvi za lov i poljodjelstvom, debatirali su u krugu muži za budućnost zajednice i obitelji i to do odluke. Tako se je muž asocirao kulturom. Ovako se je to razvijalo u našem društvu: Žena je naturalna. Ona se bavi privatnimi stvari. Versus. Muž je kulturan. On se bavi javnimi stvari. Smjer je i mislio da su ovi dualizmi i tako muška dominacija univerzalni.

Na drugoj strani je bio marksistički smjer, ki veli, da su tlačenje žen kot i dihotomije kot javno – privatno itd. u vezi s klasom historično konstruirane. Pomoću kolonijalizma su se ove ideje proširile po cijelom svitu i tako su bili narodi prisiljeni preuzeti socijalne konstrukte i elemente kolonijalistov. U centru interese ovoga smjera stoji domaćinstvo i drugi načini djela reprodukcije, udjelano pretežno od žen. Iz ekonomskoga pogleda i u kratkim: Žena producira besplatno važnu roburoba-Ware, naime producira i reproducira djelatnu siludjelatna sila-Arbeitskraft (ljude) i tako pomaže, da ova roba, takozvana djelatna sila, postaje jako lakocjena. Ovu funkcionalnost i relevantnost žene u kapitalizmu Karl Marx u svojoj teoriji potpuno zabi i tako se ov smjer mora razumiti kao jedna feministička adicija marksizmu.

Škuljave teorije

Kritika na strukturalističkom pogledu je, da su dihotomije natura-kultura, javno-privatno itd. europski koncepti, ki ne svagdir isto egzistiraju i ki moru imati na drugi mjesta drugo značenje.

Marksistički smjer razlaže tlačenje žen u jednom kapitalističkom sistemu ali ne svoj izvor, jer i pred- i ne-kapitalistički sistemi poznaju tlačenje žen.

Nadalje se da kod obadvih smjerov kritizirati, da su zapadni pogledi i kritike bijelih i u najvećem dijelu gradjanskih žen. Ada fali ovde perspektiva i pogled na ovu tematiku od ljudi, od muži kao i žen, različne klase, nacionaliteta, seksualnih orijentacijov  itd. Ako ti svi pogledi nisu ovde, su teorije škuljave.

Ilustracija driva: Tessa Sima

Uvod u feminizam broj 2

Izvori

Zuckerhut, Patricia SS2020. Anthropology of Women, in: Einführung in die Anthropologie der Genderforschung. Universität Wien.

Zuckerhut, Patricia SS2020. Marxistische Frauenforschung, in: Einführung in die Anthropologie der Genderforschung. Universität Wien.


Marica Zvonarits predstavlja seriju, imenom Mladi Anthropos, ku pelja o temi feminizma u antropologiji. Anthropos dohadja iz starogrčkoga i se more ovde tumačiti kot človik; daljnje značenje je i človik uspravnoga hodaaufrechten Ganges. Antropologija je nauk o človiku.

Piši komentar

Your email address will not be published.

Latest from Blog

Riči tajedna. KW17.

Deveto ubojstvo žene. Politika kani reagirati. Gewalt an Frauen nimmt kein Ende. Der Todesfall der Woche.