/

Kad ćemo se probudit?

Sam ja jedina, ka se svaki put prestraši ako je pismo od „Wien Energie“ u pošti? Moj strah se je pretvorio u šok. U zadnji miseci sam inako spolom čula, da je cijena za struju, a uopće za gaz eksplodirala – ja gazom u mojem stanu grijam, kuham, a i pečem. Za mene študenticu, ka se inako bori s ovom inflacijom, je ovo sve strašan stres.

Moja cimerica i ja moramo 450€ dodatno platit za struju. One 150€, ke je vlada obećala svakomu domaćinstvu u Beču, nikada neću vidit, jer nimam glavno prebivališće u Beču nego u Gradišću . A kad se pominam s prijatelji:cami, se i on:e pitaju odnosno boju koliko ćedu morat platit. Moj WG s dvimi pršonami smi svaki misec namjesto 80€, 110€ kao ratu za gaz i struju platit. Ipak moramo na koncu ljeta dodatno još visoko doplaćanje platit. A to uz stanarinu, W-lan i pogonske trošketroške-Betriebskosten. Odakle te pineze? Od mame i tate? I to se koč ne ide van – ada iskat neko djelo i si zaslužavat pineze. Morebit još i dvoja ili troja zaposljenja ,da se ide  jedno pivo na vikend van ili jedno žgano za živce. A onda se neka još gdo pita, zač sve već mladih spade u depresiju?!

Skrbi za budućnost

Uz financijski pogled je i klima u centru naših misli. Potoki, rijeke, jezera – sve manje vode je u nji. Ova vrućina – kako uopće još spametno mislit? A jednostavno klimu nažgat, da hladimo stane na 15 stupanj  doli, isto nije rješenje, nego totalna glupost! Loze goru, ljudi žajadu, ribe umiraju– a to od dana do dana u sve veći dimenzija. Kada ćemo se konačno probudit? Ča se mora još dogodit?

Ako zaistinu kanimo dobro na našu klimu gledat, moramo na nekoliko aspekte gledat. Već vlakom vozit, kratke pute  biciklom, ne toliko letiti, manje mesa odnosno manje produktov od životinj jisti, već regionalno kupovati, samo ono povrće/voće, ko je u sezoni kupiti itd.

Slijedu neki dobri tanači. Nekoliko si inako vjerojatno jur sto puti čul:a ili štal:a – ali budi iskren:a! Si i koč ča od toga realizira:la?

  • Ciau Standby!
    I u standby-modusu čuda aparatov poprava struje. U prosječnom austrijskom domaćinstvu iznaša ona struja, ka se potroši u standby-modusu, oko pet posto.
  • Samo punu perilicu štartat!
    A i ne strašno vruće prat. Ako se do gori napuni perilica i se samo s 30 stupnjev, a ne s 40 pere, špara to jur čuda struje.
  • Hladilnik je pre mrzal?
    5-7 stupanj  je za hladilnik perfektna temperatura. Ako se teplo jilo u hladilnik postavi, to potroši čuda mrzline i hladilnik prava već struje da sve mrzlo drži.
  • Sušilica – čemu?
    Bolje: centrifugirati rublje ILI na zraku sušit ILI ako je zaistinu potribno, sušilicu spametno napuniti i u ekološki povoljnom modusu sušiti.
  • Ledenicu i hladilnik ne u najtopliju hižu postavit
    Najbolje bi bilo, ako se postavu ovi aparati u pivnicu. Ako to nij moguće, bi se barem moralo gledat, da sunce ne sviti na aprate ili da ne stoju uz redlju/špored.
  • Obloke ne kipat!
    Spolom imat oblok kipano u zimi sigurno nij spametna ideja. Takov način zračenja poprava čuda struje. Svake dvi ure udarno zračenje!
  • Ekološki povoljni modus je „in“!
    I ako nekoliko puti čuda duže dura– splati se. Tvoja odjeća, gšir, mošnja, kao i klima ćedu ti bit zahvalni.
  • Klima bez struje?
    Žaluzije kompletno doli pušćat i niti sunčani trak u sobu pušćat – to je geslo moje mame. A u stanu je i kod visokih temperatura tako hladno, da pravam pulover.
  • Bez vode ništ ne ide!
    A kako dugo ćemo tu imat? Jednostavno curi iz stijene. Jednostavno si natočimo i pijemo (barem ovde u Austriji). Normalno je, da ju imamo. Ali ako ovako dalje djelamo, će to i za nas koč nastat prošlost. Ada ča moremo sv:e djelat?
    NE vodi dati zaman curit! (Naprimjer ako staviš shampoo u vlase ili kad si čistiš zube)
    Pri pranju zub to nij potribno vodu curit dat, ča ne?
    Ruke si nepravamo svenek toplom vodom uprat, ili?
    Tuširat se moremo i kraće ILI mrzlije ILI ne toliko puti – krakto u Dunaj skočit isto hladi tijelo.
    Kupat u kadi? Pet puti toliko vode kot i struje popravaš. Ada to neka bude iznimka.

Ovo su bile nekolike točke kako se more šparati struja. Tako morate morebit malo manje platiti drugo ljeto kad dojde opet to prokleto pismo od „Wien Energie“.

Slika na početku: Patrick Hendry on Unsplash

Piši komentar

Your email address will not be published.