Kako si predstaviti globalne dogodjaje? Već koč su broji i statistike prekompleksne, da se zaistinu moru razumiti. Sljedeći primjeri ćedu se baviti globalnimi temami, ali s niski broji. Tako se dogodjaji moru bolje predstaviti i dimenzije su razumljivije. Rješenja za svaku ganjku su pod svakom ganjkom. Preporučimo, da si po svakom primjeru pogledate rješenje.
Stanovničtvo
2015. je broj stanovničtva iznašao oko 7, 349 miljardov ljudi. U ganjki ćemo minimirati naš svit na samo 100 osob. Znači jedna osoba će zastupati oko 73, 5 milioni ljudi. U istoj dobi ćemo ostati u relaciji isti. Ada mislite relativno!
Na 100 ljudi se temelju i drugi primjeri i ganjke.
Pristup k vodi
Voda je najvažnija i najdragocjenija resursa, ka postoji na ovom svitu. Siguran pristup k čistoj vodi je jedan od najvažnijih – ili još i najvažnije ljudsko pravo. Šok je, da preveliki broj nima on siguran pristup. Ukupno ima 17 ljudi od ovih sto pristup k čistoj vodi, ki je jednostavan. To znači, da principijelno postoji siguran pristup, ali da nimaju svenek tu mogućnost koristiti ta pristup i da manjka higijena. 12 peršon gor nima pristup k čistoj vodi. To je katastrofa u času pandemije.
Siromaštvo
Siromaštvo je temelj, ki je jako odvisan od konteksta. Teško je miriti, jer je jako subjektivan temelj i svak:a more ča drugoga razumiti pod tom. Zač se uopće kani globalno miriti siromaštvo? Postoju različne interese interveniranja i pomoći. Svitska banka razlikuje tri vrsti siromaštva: relativno, apsolutno i ekstremno siromaštvo. Relativno siromaštvo je životno stanje človika u prispodobi s općenitim dobrostanjemdobrostanje – Wohlstand jedne države. Ekstremno siromašni su ljudi, ki moraju s manje od 1,9 dolarov na dan živiti.
2015. je bilo 10 % stanovničtva ekstremno siromaško. To je u našem slučaju 10 od 100 ljudi.
Prvi dio
Drugi dio
Polag Svitske banke se broju oni ljudi apsolutno siromašno, ki zaslužu manje od 3,1 dolar na dan. Fenomen working poor je, ako svaki dan djelaš i si zaposlen, ali od toga ne moreš ili kumaj moreš živiti. Ovde ide čudakrat za djelo, ko je jako naporno i tjelovno djelo.
Glad
Zapravo produciramo dost jila na ovom svitu i toliko da bi se svaki mogao najisti – prilično bi svak:a mogl:a dostati 3 kile jila na dan, ako se zame cjelu žatvu sadovsad – Feldfrucht na ljeto. Oko 11 ljudi naših 100 osob trpi glad.
Konzum
Čuda stvari – u tom i hrana – hitimo kraj. U Europi svak:a prilično svaki dan hiti 2 kile smetlja kraj. Smetlje je usputni efekt konzuma. Već konzuma, već smetlja. Predstavimo sva imanja i dugovanja, ka se u svitu konzumiraju u košari. U nimškom: „Warenkörbe“. Ćemo reći, da se cijeli konzum podili na 100 isto velikih. Jedino je, da su one košare različno punjene. Ada u već ki košara su već elektronska dugovanja nutri, u već ki već kukorice ili riže. One 100 košarov se neka podilu na naših 100 osob na svitu. Moglo bi se misliti, da je to lagak račun. 100 košarov kroz 100 ljude, znači za svakoga jednu košaru? Kot znamo, svit nije pravičan.
PAZI: Ideju za ovu strategiju globalne učnje je imao projekt „Globo“ univerziteta Innsbrucka u Tirolu. Čuda korišćenih brojev smo preuzeli od onde. Ovo su broji štatistikov, to znači čuda puti se zaokrugluzaokrugliti – runden na viši ili niži broj. Onde more biti tisuć kil, litrov, osob, itd. med tim. Nadalje i ne moru biti 100% točni, zbog nekolikih uzrokov kalkulacije ili i manjkanja podatkov, iako imaju izvor iz oficijelnih štatistikov internacionalnih organizacijov UNO-a i Svitske bankeSvitska banka – World Bank.
Izvori
https://www.migazin.de/2018/10/18/weltbank-bericht-milliarden-menschen-armutsgrenze/
Exenberger, Andreas / Neuner, Stefan / Nussbaumer, Josef. 2020. GLOBO: Eine Welt mit 100 Menschen. Innsbruck: studia.
