Logo Novoga glasa (full)

Suggestions

  • Mehrsprachiges
  • Fokus
    • Audimax
    • Savjet
    • Media
    • Protiv “norme”
    • Spominanje. Gedenken.
  • Rubrika
    • History-podcast
    • Lightartikel
    • Feminizam
    • Metulj
    • Print-Arhiv
  • Print-Abo
  • Impressum
    • Impressum
    • Kontakt
    • Datenschutz

Logo Novoga glasa (full)

Manjina/Mehrsprachiges/Print-Arhiv

Autohtone manjine u masovni medija

Zašto je važno da se prezentiramo i u većinski mediji

piše Viktoria Wagner
21. Juli 2020
2011. ljeta je HAK su-organizirao demonstraciju za narodne grupe. Bila je kritika na vladi i išlo je i (opet jednoč) za realiziranje člana 7.
2011. ljeta je HAK su-organizirao demonstraciju za narodne grupe. Junge Volksgruppenangehörige demonstrieren 2011 gegen die VG-Pläne der damaligen Regierung.

Hier ein gelungener Artikel aus unserem Archiv. Viktoria Wagner hat ihn für das Novi Glas 1/2015 verfasst.

Deutschen Text einblenden

Darin beschreibt sie, wie es Minderheiten schaffen können, in den Massenmedien zu erscheinen und schließt: Es seien vor allem die Kärntner SlowenInnen, die den ÖsterreicherInnen bekannt seien. Wohl aus ihrem Kampf um die Ortstafellösung. Während die Volksgruppe der Roma tragischerweise durch ein Attentat in die Öffentlichkeit kam, seien es im burgenlandkroatischen Kontext vor allem prominente PolitikerInnen, deren Herkunft in Nebensätzen thematisiert würde.

Viktoria Wagner zitiert einige Publikationen in ihrem Artikel. Sie sind ganz unten zu finden. Darunter Prof. Roland Burkart, der den Massenmedien attestiert, sie müssten über ethnische Minderheiten informieren und diese dementsprechend repräsentieren. Weiters könnten sie als Identitätsträger fungieren und den Kampf um Minderheitenrechte vorantreiben.

Hier noch ein schöner Schlusssatz. Man könnte ihn als Handlungsanleitung für diese Seite sehen:


U Austriji živi šest autohtonih narodnih grup. Uz Gradišćanske Hrvate su to Čehi i Slovaki u Beču, Slovenci u Koruškoj i Štajerskoj, Gradišćanski Ugri i Romi. Nažalost ova činjenica austrijskoj većini nije tako poznata.

Večina Austrijancev kod autohtonih manjin misli na Koruške Slovence, ki su poznati za konflikt okolo seoskih tablov i političarov, ki držu govore u parlamentu na slovenskom jeziku ili se na drugi način prezentiraju u medija. Ali i Romi su poznati kao autohtona manjina – tragičan uzrok za tu popularnost su atentati Franza Fuchsa 1995. ljeta. Da su još svenek tako poznati, to je i zasluga pokojnoga predsjednika društva Romov u Austriji, Rudija Sarközija. Kroz njegovo djelovanje u javnosti su Romi dobili mjesta i prezentnost i u najveći austrijski mediji.

Gradišćanskohrvatski promi-narod

Dokle su Norbert Darabos i Nikolaus Berlakovich bili ministri, su novine ponekad tematizirale njevu gradišćanskohrvatsku pozadinu. Ali i brati Rešetarić ili Terezija Stojšić su ponekad dostignuli, da austrijska većina opazi egzistenciju Gradišćanskih Hrvatov.

Ada, dobre teme, ke polariziraju, katastrofe ili popularni ljudi u kombinaciji s dobrim PR-om su ključ, da dojdeš u masovne medije. To nije nikakova novina. Da je za manjine važno, da se tematiziraju i u masovni medija, su znanstveniki jur otkrli u istraživanju medijov pred svim u vezi s migranti.  Publicist Roland Burkart, profesor na bečanskom sveučilišću, piše, da masovne medije moraju informirati o manjina i je tako reprezentirati. Tako moru fungirati kao pomoćniki pri integraciji, pri stvaranju identiteta, ali i u borbi za manjinska prava.

Mediji pomažu viditi dobitak

Purkarthofer, Rainer i Rappl pišu, da je važno za manjine, da većina vidi manjine već kao dobitak a ne kao pogibel. To se more dostignuti, ako većina upozna kulturu, narodne običaje i životni stil – tako bi vidila, da kultura većine zbog manjine nije ugrožena, nego da se dopunjava. Ako većina akceptira, da postoju u Austriji uz nimški i drugi materinski jeziki, je učinjen velik korak na putu k toleranciji.

Tri funkcije medijev

Burkart razlikuje tri glavne funkcije masovnih medijev: političnu, socijalnu i ekonomsku funkciju. Socijalna funkcija medijev znači, da mediji pomažu pri socijalizaciji, orijentaciji i integraciji. Mediji tradiraju norme, vridnosti i uzore, kot i pute mišljenja i ponašanja, a tako omogućuju, da društvo funkcionira i se razvija. Da bi društvo zaista funkcioniralo, se moraju sve partije integrirati. Masovni mediji moru agirati kot posredniki med partijami. To je integrativni proces polag Burkarta: gajenje mirnoga zajedničkoga žitka u modernom, multikulturalnom društvu.

Politička funkcija polag Burkarta znači, da mediji stvaraju javnost, mogućnost artikuliranja, političkoga obrazovanja, kritike i kontrole političkoga sistema.

Med segregacijom i asimilacijom

I nimški publicisti Pöttker i Geißler su stavili fokus svojega istraživanja na ulogu masovnih medijev kod integracije etničkih manjin. Oni vidu medijalnu integraciju kot ljudski put med segregacijom i asimilacijom. Njev koncept bazira na tri principi: prvič, većina i manjina živu skupa na bazi zajedničkoga jezika, zajedničkih pravil i vridnosti. One se medjusobno respektiraju i akceptiraju socijalne i kulturalne posebnosti drugoga, tako dugo dokle te posebnosti ne kolidiraju sa skupnim.

Drugo je, da sve etničke grupe imaju iste šance. Svi imaju mogućnost sudjelivati u važni sektori društva i njevi institucija, znači i u javnosti i u medija. One su ada različne, ali iste – different but equal.

Treta točka je, da većina akceptira migraciju i integraciju. Iako pripadniki autohtonih manjin u Austriji u tom smislu nisu migranti, se ov koncept ipak more dobro prihvatiti, ar su autohtone manjine isto manjine s vlašćim jezikom i kulturom. One se moraju tematizirati u javnosti, zato što se svenek boru za svoja prava i su ugrožene od gubitka.

O stari i novi manjina

Gradišćanskohrvatska publicistkinja Petra Herczeg je u odnosu na ovo pisala o „stari“ i „novi“ manjina. Ona se je bavila s problematikom „većina – manjina“ iz pogleda komunikacijske znanosti. Na primjeru Gradišćanskih Hrvatov je opisala stvaranje identiteta autohtonih manjin pomoću masovnih medijev. Za Herczeg je razlika med migranti kao „novom manjinom“ i autohtonimi manjinami kao „starom manjinom“, da su stare akceptirane i priznate od većine, dokle nove još svenek nisu akceptirane, a u medija prevlada agresivno izvješćavanje. Polag Herczeg je izvješćavanje o obadvi manjina stereotipno. To znači da – s iznimkom Koruških Slovencev (a od 1993. vjerojatno i Romov) – masovni mediji u vezi s autohtonimi manjinami pišu samo o kulturi i folkloru. Herczeg ali i ističe, da ova teza nije znanstveno potvrdjena. Zbog ovoga jednodimenzionalnoga pogleda dibok medijalni diskurs o narodni grupa nij moguć. Ako autohtone manjine, tako Herczeg, ne prestanu komunicirati samo unutar manjine i ne počnu komunikaciju izvan svojega okvira, ne moru preživiti, ar ne moru obdržati svoj etnički identitet niti se moru razvijati.

ORF-zakon potribuje, da svaka autohtona narodna grupa ima misečno nekoliko minut programa. Od manjine do manjine je to drugačije uredjeno. Tako manjine moru konzumirati barem nekoliko minut programa u manjinskom jeziku u javnoj televiziji. Ali i to more biti jedna mogućnost, kako se prezentirati većini. Pomoću podtitulov bi i nimškogovoreća publika mogla slijediti što se dogadja u manjinskoj sceni. Romi, Čehi, Ugri i Slovaki to i nudjaju.

Apel

Gradišćanski Hrvati imaju čuda časopisov na vlašćem jeziku. Imaju dva tajednike (HN i Crikveni glasnik), TV-emisiju svaku nedilju i dnevne radio-emisije. To je dobro i važno. Ali nije dost. Ako mi kao autohtona manjina kanimo, da politika priznaje naša prava, ako ne kanimo, da nas javnost vidi samo kot folklornu grupu, ako ne kanimo, da nam mediji daju negativan pečat stereotipov ili ako kanimo, da nas uopće upamet zamu, bi se morali i već trsiti za medijsko djelovanje izvan narodne grupe, u javnosti, u većini.

Literatura:

Burkart, Roland (2002): Kommunikationswissenschaft. Grundlagen und Problemfelder. Umrisse einer interdisziplinären Sozialwissenschaft. 4. predjelano i aktualizirano izdanje, naklada UTB, Beč, Köln.

Geißler, Rainer/Pöttker, Horst (2009): Massenmedien und die Integration ethnischer Minderheiten in Deutschland. Naklada transcript, Bielefeld.

Herczeg, Petra (1992): Mehrheiten – Minderheitenverhältnis – ein kommunikatives Mißverhältnis? Kommunikationswissenschaftliche Überlegungen zu einem komplexen Problem am Beispiel der Kroaten im Burgenland, Medien und Zeit Lj. 7, str. 12-17.

Purkarthofer, Judith/ Rainer, Maria/ Rappl, Anita: Medienlandschaft der autochthonen Minderheiten in Österreich. U: Wiener Linguistische Gazette, Institut für Sprachwissenschaft, Universität Wien, 72 (2005): 1-66

Share this
  • Facebook
  • Twitter

Tags:

  • manjina
  • Medien
  • mediji
  • Minderheiten
  • publicistika
  • Viktoria Wagner
  • Latest posts
  • Autohtone manjine u masovni medija
View all

2 Comments

  1. Josko Vlasich sagt:
    27. Juli 2020 um 21:41 Uhr

    Potpuno se slažem. Petra Herczeg u ovom članku upozorava na važan nedostatak hrvatskih medijev: ako se izvješćava samo na hrvatskom jeziku, ostajemo u geto situaciji. Ada bila bi stara dob da se u televiziji djela i s podtitulami.

    Antworten
    • Matthias Wagner sagt:
      29. Juli 2020 um 19:53 Uhr

      Podtitule su bile i nekad tema u Savjetu. Ako se zaista najdu financijska sredstva za to, predlažem tehničko rješenje ko nudjaju streaming-platforme: Da se moru aktivirati i deaktivirati. Kod ORF-a bi to išlo putem teletexta 777 (https://der.orf.at/kundendienst/service/untertitelung100.html).
      Jezičnoj kompetenciji je na korist, ako podtitule nisu zapržene. Gledam hrvatsku seriju “Novine” na Netflix i aktiviram (nimške) podtitule, samo ako nešto nikako ne razumim. Ako su stalno aktivirani, automatski čitam sve.

      Antworten

Piši komentar Antworten abbrechen

Your email address will not be published.

Morebit da te zanima

8. November 2022

Skrivljena lekcija Nowaka

10. Feber 2022

Das „andere“ Österreich. „Drugačija“ Austrija.

25. Jänner 2022

Konačno gibanja u medijskoj sceni

17. September 2021

Manjiner Mauer – ali ne u Berlinu

Beitrags-Navigation

Previous Story Previous post:

Vraća se maska

Next Story Next post:

Sommergespräch in türkis

Latest from Blog

Wie man Sprachen reanimiert

Flair ove balske sezone. Schmollen statt Ballsaison.

HPV i cipljenje 

Jezik prez granic: Video i najava za 2023.

Najveće podupiranje za klima-aktivist:ice. Ich sympathisiere mit den Klima-Klebern.

  • Mehrsprachiges
  • Fokus
    • Audimax
    • Savjet
    • Media
    • Protiv “norme”
    • Spominanje. Gedenken.
  • Rubrika
    • History-podcast
    • Lightartikel
    • Feminizam
    • Metulj
    • Print-Arhiv
  • Print-Abo
  • Impressum
    • Impressum
    • Kontakt
    • Datenschutz
Koristimo i (rado jimo) kolačiće. Evo tvoje mogućnosti. Wir verwenden Cookies für eine besser laufende Website. Hier deine Optionen. EinstellungenDobro | Gut so.
Privacy & Cookies Policy

Zaštita podatkov | Datenschutz

Unsere Datenschutzerklärung kann hier aufgerufen werden.
Potribni | Notwendige
immer aktiv
Notwendige Cookies sind da, damit diese Website überhaupt laufen kann. Zu dieser Kategorie zählen nur Cookies, die Basis- und Sicherheitsfunktionen erfüllen. Sie speichern auch keine personenbezogenen Daten.
Nepotribni | Nicht-notwendige
Alle Cookies, die nicht notwendig sind für das reibungslose Laufen der Website und etwa dafür gebraucht werden, personenbezogene Daten zu analysieren oder zu sammeln. Andere Cookies werden als notwendig erachtet. Wir sind gesetzlich verpflichtet, Nutzer:innen nach ihrer Zustimmung zu fragen.
SAVE & ACCEPT
Top