„Pred tridesetimi ljeti smo sanjali o tom, kako je danas radio”, veli Daniel Stern, blagajnik društva MORA, pred gosti Dana otvorenih vrat u novom Radio MORA-študiju u Gornjoj Pulji. Prošle misece se je intenzivno djelalo na pregradnji študija ali isto na relaunchu radio stanice, ka je do sada emitirala pod imenom Radio OP. „Čim se je manjina Romov i Romkinj s vlašćim študijem u Borti priključila radio-stanici, se je i ime moralo adaptirati, a Radio OW ne gluši dobro”, javlja Joško Vlašić, predsjednik društva. Sada producira Radio MORA emisije na svi četiri gradišćanski jeziki. MORA se ufa, da će vrijeda i slijediti frekvencija na jugu Gradišća. Zasada se mora naviti live-stream izvan gornjopuljanskoga kotara.
Jedna ura Romanes na dan
Najnovija vlašća produkcija stanice se zove Romani ora i je dvojezična emisija na Burgenland-Romani i nimškom jeziku, ka je emitirana od pandiljka do petka od 11 do 12 napodne. „Mi imamo bloge i televizijske produkcije ali ča nam fali je radio, ki igra i mužiku, ka nosi našu manjinu”, tako Emmerich „Charlie” Gärtner-Horvath subotu 25. marca pri prezentaciji. On je predložio u Savjetu za romsku manjinu, da bi počeli kooperaciju s radio-društvom i tako su se Rom:kinje odlučil:e za Radio MORA kot peljajući medijpeljajući medij – Leitmedium manjine.
ORF Radio Burgenland emitira do sada 20 minut u tajednu na Romanes, Radio MORA – a ovde se vidi prednost manjinske većjezične otvorene radio-stanice – najednoč 300 minut. Za dnevnu emisiju je nadležna Tina Nardai, ka je jur u devetdeseti ljeti načinila za društvo MORA emisiju, ka se jur tada zvala „Romani ora” – onda je MORA skupa s dvimi drugimi nositelji radio-licencije počela većjezično emitirati pod imenom Antenne 4. Projekt je tekao samo od 1999. do 2001. ljeta, med drugim jer je skratila tadašnja črno-plava savezna vlada pod VP-kancelarom Wolfgangom Schüsselom manjinam subvencije. „Mi se ufamo, da ćemo dostati podupiranje na dugi rok”, rekao je Gärtner-Horvath. U svojem kratkom govoru na licu mjesta je kasnije i Niki Berlaković, VP-mandatar u nacionalno vijeće, izjavio da je politika bušenjedas Bohren tvrdih dasak, osebujno manjinska politika. Ministrica Susanne Raab, ka je nadležna za narodne grupe i integraciju, da je premda je iz Gornje Austrije jako otvorena prema politiki narodnih grup, tako Berlaković dalje.
Šarolikost, stream i Rock’n’roll
Znamda je politička situacija danas već otvorena nego onda, kad su pokrenuli projekt većjezičnoga radija u 1990-i ljeti nakon pada radio-monopola ORF-a. Novi MORA-študio u puljanskoj Spitalgasse je svakako nabito pun. Uz suradni:ce su i časni gosti i slušatelj:ice pozvan:e na pohod. Zemaljski savjetnik Heinrich Dorner od SPÖ-a je uz važnost jezične šarolikosti Gradišća i hvalio muzički izbor stanice. Pri prezentaciji nove-webstranice radio-mora.at je bio Frank Zappa za čuti, kad su pokusili, funkcionira li live stream. Funkcionira. Na zidi študija visi „kod nas igra Krowodnrock” kot jedno geslo MORA-kampanje. Ako je dozvoljena široka definicija toga stila, sigurno i Zappa pripada Krowodnrocku.
Moderatorica Jelica Saček kumaj more vjerovati, kako izgleda radio-študio. Za neke slušatelj:ice ona valja kot glas radija. 12 ljet dugo ona jur djela kot moderatorica stanice. Razlika študiju u Franz Liszt-gimnaziji je velika, kade je pokrenut Radio OP kot školski pokus sa starim ekvipmentom Antenne 4. Iz licencije za izobrazbu na valu 98,8, za ku su se morali svako ljeto naticati, je lani konačno nastala 10-ljetna licencija sa strani RTR-a (to je vlast, ka je nadležna za telekomunikaciju).
Na bazi te odluke se je društvo i poufalo iskati nove prostorije izvan školskih zidin. Novi študio gleda na glavni trg Gornje Pulje, susjedski medij u zgradi je BVZ. Ali ta susjedski odnos ne završava kod vrat, nego pokidob su s Isabellom Kuzmić i Sarom Tesch i dvi žurnalistice zaposlene kod obadvih medijev, je ta medijski odnos obadvim na korist. To se more čuti u dvojezični regionalni visti, ke objavlja MORA od 5 jutro do 10 dopodne ali i u prinosi emisije Memo, ka valja kot glavni produkt redakcije.
MEMO stoji za mehrsprachiges Morgenmagazin i on je objavljen od pandiljka do četvrtka od 8 do 11, petkom se magazin objavlja otpodne od 3 do 6 i nudja med drugim pregled na priredbe, ali i ponavlja, ča se je važnoga stalo u tajednu. Autor ovih redov i priredjuje komentar tajedna, svaki put oko 17:40, svaki put većjezično. Ta većjezičnost je nit brojnih emisijov radio-stanice. Ako stoji László Keszei iz Šoprona u študiju, onda je MEMO nimško-ugarski, ako stoji Jelica Saček pred mikrofonom je emisija nimško-standardnohrvatski. Ako stoju mlad:e moderator:ice školskih emisijov u študiju, zna biti i za čuti na primjer albanski jezik. „Bei uns spielt’s Vielfalt”. Ne postoji bolji slogan sažeti peldu radija MORA.
Najvažnije na koncu
S pogibelom da sam zabio na brojne ljude, ki su odgovorni da radio biži – morem vam samo preporučiti: Koristite live-stream. Najdite emisiju, ka vam se najveć dopada. Je li je to emisija Tamburadio HN-kolega Kikija i Kristine Karall, je li je to Ein Achterl um Acht Joške Vlašića, je li su to podcasti Centar.Melange ili Novi Glas History Podcast, ili ako vam se vidi – kot meni – divlja elektronska mužika, morate naviti program Lászlóa Daráló svaki petak navečer. A ako vam ipak još ča fali, onda najvažnija preporuka ovoga članka: Javite se radiji MORA, da kanite imati svoju emisiju. Po djelaonici i uvodu u sastavljenje emisijov, ste pripravni za ta magični, črljeni ON AIR-znak.
Slike: Konstantin Vlasich, Laszlo Keszei
Članak je izašao 31.3.2023 u Hrvatski Novina
