Knjiga „Drugačija“ Austrija sadržava doživljaje individuov, ke je društvo markiralo kot „drugačije“. Cilj knjige je gajiti razumivanje za šarolike životopise i za nestalne i kompleksne pripadnosti.
Seljak:inje velu, da je sitva najvažniji dijel polodjelstva. Prez sitve nije žetve. Prez simena nije hrane. Članak o naticanju vlasti nad simenom - a tako i nad hranom.
Kade je Bajngrob još hrvatsko selo? Reportaža, audio i slike. Wo ist Weingraben noch ein kroatischer Ort?
Pred koncertom je bilo pet govorov – ča sigurno nije bilo svim poznato. A je to sve onda još Krowodnrock? Morebit ne u običnom smislu rocka.
Konfrontirati vas kanim, drag:e čitatelj:ice, s doživljaji seksualiziranoga nasilja u gradišćanskohrvatskom kontekstu. Wir haben Erlebnisse und Erfahrungen von sexueller Gewalt in der Minderheit gesammelt.
25. novembra je internacionalni spomendan protiv rodnobaziranoga nasilja nad ženami*. Ov dan je posvećen Mirabal-sestram, ke su bile žrtve nasilja. Ali spomene se šestnaest dan dugo i svih drugih, k:e su doživil:e i doživu rodnospecifično nasilje, do dana ljudskih prav 10. decembra.
Situacija je u trenutku jako nategnuta. U gradišćanskohrvatskoj politiki nas bavi to šmišno novo društvo, u svakidašnjici nas prati ov privržen virus. Kanim vam zato o čemu povidati, ča bi vas znamda moglo pozvati na smihljanje.
Morebit je to malo čudno, da nisu znanstven:ice i feminist:ice složne ča se tiče analize gendera ili pisanju o socijalnom rodu. A kod popularnih feminist:ic se isto zrcali binarna konstrukcija: Mi (žene) moramo biti...
Lenka Kopřivová je kod prezentacije knjige „Die Farben des kroatischen Mährens“, ka je bila 29.10. u Hrvatskom centru u Beču, rekla: “Ne, još nisu izumrl:e Moravsk:e Hrvat:ice!”
Kako se zaljubimo? Igra kemija, psihologija ili odgoj veću ulogu kod ćuti ljubavi? Ča je ljubav uopće? Je ona univerzalna, prirodna ili produkt kulture?