Kad se človik ne identificira ni s muškim, ni sa ženskim rodom, onda spada u grupu rodno-nebinarnih osobov. Raznoliki nebinarni identiteti se, medjutim, ne daju lokalizirati izmed muškoga i ženskoga roda, nego su kategorija za sebe.
Na primjer nije točno reći, da je nebinarna osoba “pol muška – pol ženska”. Nebinarna osoba je u potpunosti človik i nije pošteno o toj osobi dalje raspravljati i ju nepotribno uvrstavati (rediti) u neke društvene kategorije.
Nebinarne osobe postoju izvan kot i unutar naše zajednice, iako su čudakrat pregledane ili nevidljive. Jedan primjer je Nikola, ka je preminjila ime s 16 ljet, ar se nije mogao identificirati potpuno kot divičica ili dičak. Stoprv kot tinejdžer:ica je ali mogla tu ćut zaistinu opisati, ter se je zato odlučio za nje coming-out.
Jezično se otvara praktično pitanje: “Kako govoriti o nebinarnoj osobi? Kakove zamjenice (Pronomen) koristiti? Kako ada oslovljavati nebinarnu osobu?”. Zbog gramatičkih strukturov hrvatskoga jezika u prispodobi s engleskim nastaje čuda već problemov. Kad, na primjer, kanimo prevoditi zamjenice “they/them” poznamo tri varijante, ali nijedna nije neodvisna od naših trih gramatičkih rodov (muškoga, ženskoga, sridnjega). Generalno su, dakle, karakteristika hrvatskoga (i nimškoga) jezika gramatički rodi, ki otežavaju rodno-neutralno oslovljavanje pojedine osobe. Mogući prevod “Oni/njim…” na primjer ima mušku konotaciju a korišćenje “Ono/njemu…” moglo bi se moglo razumiti uvredljivim, jer se to povezuje s objektifikatijom, animalizacijom, ter infantilizacijom človika. Upeljanje novih zamjenic bi eventualno bilo rješenje, ukoliko se i akceptira. Jezično se ali svakako mora reći, da bi to u prispodobi s engleskim opet bila daleko intenzivnija modifikacija hrvatske jezične strukture. Društvo ili zajednice, kod kih se implementiraju nebinarne zamjenice, se isto moraju pitati, je li je to zaista želja tih ljudi, ki se identificiraju kot nebinarne osobe ili to već doživu kot “top-down” pristup, ki ograniči njeve mogućnosti izražaja.
Trenutno rješenje?
Za jezične purist:ice znamda teško za izdržati (ali, da si budemo iskreni, za nas gradišćanske Hrvat:ice svakidašnjica) je ova žuko-slatka činjenica: “Propisane norme kod ovoga pitanja ne postoju! I morebit je to i dobro tako.
Generalno postoju dvi stvari, ke moremo implementirati u našoj komunikaciji. Prvo je upotribljavanje neutralnih izrazov, kao na primjer slušateljstvo namjesto slušatelji i slušateljice, pokidob i kod gendranja dodatni znak (kod nas dvotočka) stoji za sve druge rodne identitete, je i “slušatelji:ce” moguće (iako su i ovde rasprave moguće, kad, kako na početku navodeno, se nebinarne osobe ne daju lokalizirati “izmed muškoga i ženskoga roda”).
Druga točka je pritom daleko važnija: Imajte poštovanje prema drugim! Svaki človik ima pravo na svoj identitet i vam neće škoditi, ako se človik tako iživljava, kako to kani. Pitajte, kako gdo kani biti oslovljen i idite dalje s tim! Nikolin najdraži pristup oslovljavanju je ta, koga ste jur mogli ranije pročitati: On:a voli, (ali nije obaveza!) kad se minja nje gramatički rod u rečenici na skoro zaigran način. Nije to, kot jur rečeno, rješenje za sve. Rješenje je iskreno pitanje za preferencije svake pojedine nebinarne osobe i to je pitanje dobre volje a ne velike pameti. U tom smislu se moru sigurno falinge stati, ali zato se ne tribamo bojati, dok smo uljudni i kritični.
Ostanite znatiželjni i srićan Misec ponosa sv:em.
Izvori:
1. Maslać M.: “Mogućnosti rodno nebinarnog jezika”, URL: Mogućnosti rodno nebinarnog jezika – VoxFeminae (pohodjeno 9.6.2026)
2. Debeljak H.: “Kako bismo trebali oslovljavati nebinarne osobe na hrvatskom? Saznali smo da ‚oni‘ nije rješenje”, URL: Kako bismo trebali oslovljavati nebinarne osobe na hrvatskom? Saznali smo da ‚oni‘ nije rješenje (pohodjeno 9.6.2026)
3. Dukanović T.: “Karakteristike jezika rodno nebinarnih govornika hrvatskog jezika”, URL: (PDF) Karakteristike jezika rodno nebinarnih govornika hrvatskog jezika (pohodjeno 9.6.2026)
