Osamdeset ljet po koncu Drugoga svitskoga boja se pokazuje, kako teško Austrija još svenek barata odgovornošću prema svojim manjinam. Policijska akcija na Peršmanovom dvoru 27. julija 2025. je bila djelomično protivzakonita – a izvještaj Ministarstva nutarnjih poslov potvrdjuje to črno na bijelo.
Peršmanov dvor, mjesto na kom su 1945. ljeta pripadniki obitelji Sadovnik i Kogoj ubijeni sa strane policijske divizije SS-a, nije samo muzej, nego centralno mjesto spominjanja koruških Sloven:kov. Kad su onde krajem julija teško naoruženi policisti kontrolirali antifašistički obrazovni kemp, to nije pogodilo samo grupu mladih aktivist:kinj, nego i djelomično retraumatiziralo slovensku manjinu.
Izvještaj komisije, koga je objavilo Ministarstvo nutarnjih poslov na nimškom i slovenskom, navodi jasno: Akcija je bila protivzakonita i prez proporcije/neprimjerena. Prijave o „ilegalnom kampiranju“ policija nije dokazala, a inicijativa je došla iz Zemaljskoga ureda za državnu sigurnost i borbu protiv ekstremizma – prez nadležnosti i prez savjetovanja s peljačtvom (peljačica je bila tu dob na odmoru). Ipak izvještaj komisije stručnjakov ne kani viditi u policijskoj akciji, da je usmjerena protiv narodne grupe ili protiv mjesta spominjanja.
Upravo ta konkluzija je oštro kritizirana na drugoj konferenciji za štampu dan poslije u Presseklubu Concordia, na ku su pozvali inicijative iz Peršmanovog dvora, Klub slovenskih študen:tic u Beču KSŠŠD, odvjetnik Rudi Vouk i Dokumentacijski arhiv austrijskog otpora (DÖW) skupa s pogodjenimi i ljudi, ki se solidariziraju s Antifa-kempom.
„Svi smo Peršman“
Odvjetnik Vouk je opozorio da su mnogi od akcije pogodjenih bili člani slovenskoga Kluba: „To su bila naša dica, naši mladi.“ Pokus razdvojiti spomen-mjesto i narodnu grupu i kemp pokazuje nerazumivanje simboličnoga značenja toga mjesta. Vouk se je spomenuo transparenta koga je vidio pri demonstraciji u Celovcu geslom: „Mi vsi smo Peršman – wir sind alle Peršman.“
Znanstveni peljač DÖW-a, Andreas Kranebitter, nazvao je akciju prez pelde: Slične identifikacijske kontrole bile bi nezamislive na drugom mjestu spominjanja kot su to Hartheim ili Steinhof. Da su bile moguće pri Peršmanovom dvoru, pokazuje manjkanje poštovanja prema centralnom mjestu antifašističkoga otpora. Antifašizam, naglasio je Kranebitter, nije kategorija pogibeli, nego temeljni konsenzus Druge Republike.
„Antifa“ kao izgovor
Komisija pokazuje da je titula „antifa-kemp“ služila peljaču policijske akcije kao sigurnosni razlog– prije nego da je uopće provjerena pravna osnova. Tim se Austrija priključila medjunarodnom trendu: antifašistički odgoj i spominjanje se stiliziraju kao pogibel, iako su oni sami temelj demokratskih vridnosti republike Austrije (tvrdi se). Kriminalizacija takovog prostora kot je Peršmanov dvor posebno pogadja manjine i mlade, kojih glasi su i tako jur rijetko za čuti.
Potribovanja
Inicijative iza Peršmanovog dvora (Društvo Peršman i Zveza koruških partizanov) kot i svi pogodjenji potribuju nakon izvještaja ministarstva:
- izbrisanje nezakonito prikupljenih osobnih podatkov diozematelj:ic kempa,
- prekidanje svih sudskih postupkov zbog navodnoga suprotstavljanja državnoj vlasti
- i konačnu reformu prav narodnih grup polag člana 7 Državnoga ugovora
Ki tvrdi da akcija nije bila usmjerena protiv narodne grupe, ta bi morao konzekventno osigurati da ta manjina more svoja prava stvarno i koristiti. Odvjetnik Vouk konstatirao je, da bi se naime one dvi osobe, kim se predbaciva suprostavljanje državnoj vlasti, stoprv morali za to boriti, da smu govoriti na sudu na slovenskom jeziku. Predlog za reformu da jur ljeta dugo leži u ministarstvu za pravosudje.
Ča bi se moglo svakako lakše ustvariti, to je opomenula bivša Narodna pravobraniteljica Terezija Stoisits, pripadnica gradišćanskih Hrvat:ic i predsjednica Hrvatskoca centra u Beču: „Ja još nisam nikada čitala izvještaj ministarstva ki je tako uništiv/porazan kot ov. Ali ča fali je isprika. A to nije samo pravno pitanje, nego i pitanje dostojnosti.“
Zrcalo republike
„Demokratski ova policijska akcija pogadja cijelu republiku: Spomenmjesta moraju biti poštovana i respektirana, jer su senzibilna mjesta“, rekao je Markus Gönitzer od Društva Peršman.
Organizator:ice slovenskoga kluba javljaju (uz šator koga su postavili u Presseklubu) da će se Antifa-kemp održati i 2026. – s diskusijami, obrazovanjem i djelaonicami.
Za sv:e, k:e do sada nisu razumi:le: Ki-god intervenira zbog Peršmanovog dvora, ta automatski intervenira u samu povijest republike.
Izvještaj i slike: Konstantin Vlasich/NG
