//

Revitalizirati jezike – ali kako?

Sprachen revitalisieren – aber wie?

Obično su političari na vladi fokusirani na kratkoročne cilje. To nije samo problem za okoliš, ali osebito i problem za manjinske jezike širom Europe. | Eine Konferenz von Rise-Up beschäftigte sich mit der Kluft zwischen Sprachplanung und Realität.

slušaj komentar | zweisprachigen Kommentar anhören

U katalanskom svitu – čiji jezik u brojni područji niti nije manjinski – ide naprimjer za izobrazbu učiteljev. Broj školarov ki se kani učiti jezik je viši nego je potribnih učiteljev, tako Roger Serra, direktor Katalanskog ministarstva za language policy. A manjkanje učiteljic i učiteljov se tako friško ne da iznednjačiti. Spominja to koga ili ku  na situaciju u Gradišću u čuvarnica i škola?

Ostanmo kratko pri škola. Keynote Julia Sallabank od SOAS-univerziteta u Londonu je naprimjer pokazala pojedine primjere Rise-Up istraživanj. U Walesu da podučavaju dicu metodom imerzije, ali mnogo valiske dice ne koristi jezik izvan škole. Slične primjere ima Sallabank i iz katalonskog jezika Aranes, kade dica mislu, da je to neki funny jezik, ki se samo govori u školi. Ali i nije podatkov, kade bi se istraživalo, zač dica sama uču neki jezik. A samo načinjiti reklamu za dicu „If you don’t speak arenes will turn out dead“ – stvarno nije dobra motivacija.

Diskusija pri Rise-Up-eventu. Tereza Grandits on the mic.

Jezični PR

Zato je iz znanstvenog gledišća bitno, da ne budu samo školske ponude i bez daljnjeg cilja. Mora se i gajiti preštiz jezika. Sallabank je to zvala Public Relations za odredjen jezični policy. Poduzeća stalno koristu marketing, da nam sugeriraju, da moramo kupiti kakove stvari. Tako slično se mora i djelati na području jezikov.  Ili je tebi koč u oko spala reklama za gajenje jezika, uopće manjinskoga jezika? To bi pomoglo roditeljem i dici.

Naravno su ovako mjere stopr pametne ako uopće postoji štrategija za revitalizaciju jezika. Tereza Grandits, glavna urednica Hrvatskih novin, je pri toj konferenciji konstatirala, da u Gradišću nije znanstvenoga centra, ki bi se fokusirao na jezike odnosno njevo spašavanje. Niti da postoji vladbena štrategija, ka bi sadržavala kakove cilje za manjinske jezike. Ide ada i zato, da se političarom komunicira, da se ne boju znanstvenosti na jezičnom području.

Kanim završiti primjerom Sallabanke, ku je profesorica čula u intervjuu. Baviti se naprimjer pri pandemiji  jezikami je pomoglo nekim poboljšati mentalno zdravlje. A to ne mora biti tako samo u pandemiji. „Učnjom ne samo revitaliziram jezik, nego još puno važnije: Jezik revitalizira mene. / The language is revitalising me.“


Slika: Fa Barboza/Unsplash

1 Comment

  1. Jako lipo i jako važno, ča ovde pišete. Spominjam se još na image-,kampanju u 1990.ljeti. kad je savjet pomoću vlade plakatirao jednu seriju “Volksgruppen i Vielfalt” . Mislim da bi se u ta smir moglo već djelati. A osebujno bi se morali priključiti i mediji, ORF!!! (Kade je muzika narodnih grup tokom Dana???) Emisija o Krowodnrock-djelaonici u Vulkaprodrštofu je pokazala, kako se dica rado uču jezik – naime igrajuć…
    Konačno: ako se mi ne brinemo ozbiljno i strastveno za naš jezik, ki će se?
    Država ima dužnost za fundiranu izobrazbu elementarnih pedagog:ic, učitelj:ic. To se puno premalo potribuje sa strani manjin!!!

Piši komentar

Your email address will not be published.