Četvrtak napodne u Bečanskoj Bankgasse u štamparskom klubu Concordia, uz kut je Burgtheater, se je sastao veliki broj mladih ljudi, a i ka-ta poznata glava je bila med njimi (na primjer Karl Hanzl od Komensky-škole ili ORF-info-šefica Lisa Totzauer). Razlog tomu je, da je konačno došla prezentacija Claus-tandemov u Beč.
Who the hell is Claus?
Isto kot ov naslov se zove i jedna jačka, ku su adaptiral:e sudion:ice Claus-tandemov. Ki za volju Božu je bio Claus Gatterer? U kratkom bi se moglo reći: Južnotirolski žurnalist, ki je kod ORF-a upeljao socijalno angažirani tv-žurnalizam.
„Claus Gatterer je moj najveći novinarksi pretkip,“ veli ORF-Heimat-Fremde-Heimat-urednica Sabina Zwitter-Grilc prema NG-u. On da je sa svojom „teleobjektiv“-redakcijom stvarao žurnalizam, ki bi u današnji dani bio već potriban nego ikada. U toj redakciji, da je živila solidarnost med manjinami, tako Zwitter-Grilc, ka je motor projekta na austrijskoj strani. „U teški 70-ti ljeti je došao Gatterer u Korušku i kazao publiki prinose, ki su dali Koruškim Sloven:kam odsapati. U toj dobi su bile neke redakcije kriminalizirale cijelu manjinu.“
U ovom ljetu bi Claus Gatterer nastao 100 ljet star. A u ljetu svoje smrti – pred točno 40 ljet – se je stvorila Gatterer-nagrada. Dugo je brojila nagrada „Claus Gatterer-Preis“ med najvažnije za austrijski žurnalizam. Po halaburi oko financijske strukture OeJC-a, austrijanskoga kluba žurnalistov, ki je duga ljeta dodilio nagradu, je 2021. Gatterova domovina, zemlja Južni Tirol, općina Sexten i Presseclub Concordia preuzela dodiljenje nagrade. Uzato su i stvorili kategoriju za školar:ice imenom CLAUS. Prvi produkti te školske kooperacije se definitivno moru smatrati vridnimi: Claus-Tandem-show! Školari:ce ne samo iz Južnoga Tirole nego skupa s kolegi:cami iz Koruške su tokom prošlih Claus-tandem-izletov u 2022. i 2023. ljetu snimal:e video-reportaže. Čuda materijala su sabral:e putem mobitelov, a i ORF-arhiv su smil:e koristiti. Pri montaži je pomogao Valentin Certo, kim Zwitter-Grilc jur desetljeća suradjuje za svoje prinose.
Tandem-show-time
U šakici videoklipov Claus-tandem-showa su školar:ice istražival:e različne manjinske probleme u Austriji, titula jednoga klipa je bila „nova samosvist Rom:kinj i Sint:ic”. U tom klipu su aranžira:le izjave Roma-aktivist:ic ali i muzičara i gitarista Harrija Stoiku, ki je opisao, kako je 1943. ljeta Gestapo uhapsio svojega oca u Beču. Mlade aktivist:ice su se u klipu pital:e, zač još nigdir ne stoji centralni spomenik za žrtve NS-doba Rom:kinj i Sint:ic?
Motiv rasizma je bio za viditi u daljnjem klipu, komu su dali naslov „je to bilo rasistički?“ U njem su za viditi People of Color (POC), ki su naprimjer bili inicirali narodno potribovanje „Black voices“ a tomu objavili knjigu, ka objašnjava, zač je rasistički, ako neko pita: „Smim ti popasti u vlase?“ ili „Kakova mišunga si ti?“ U ta prinos je i zašao Albertina-direktor Klaus-Albrecht-Schröder, ki tvrdi, da je Albertina skovana od bijele muške kulture. Ali u dobi snimanja je bila za viditi izložba vrhovnoga, pokojnoga Črnoga umjetnika Basquiat. Basquiat, ki je čuda puti u svoje kipe zapisao citate, se pita u jednom izloženom kipu: „Wo bin ich?“ Sigurno se je on i pitao: Kamo sam ja zašao? Za mnoge Črnce je naime zgrada „muzej“ negativno asocirana, djelomično jer su u njoj izložene čuda opljačkanih umjetninopljačkane umjetnine – Raubkunst. Bečanski Weltmuseum je poznat za to, da imaju veliku zbirku iz Benin-kraljevstva, tvrdi aktivistica u Claus-klipu.
Tandem-show su muzički pratili koruški trio „podmornica“, ki su uz drugo igrali Bališ-jačku „Naprej“ ali u adaptiranoj dijalektalnoj verziji iz Podjune (Jauntal), a pjevačica Lea Marie Steinwandter iz Južnoga Tirola je još i napisala jačku za ov projekt. Skupa su zajačili „Angst frisst Demokratie“ nimške songwriterke Paule Caroline – pravi črv za uho! -, a i Willija Resetaritsa su spomenuli pri slovenskom prevodu jačke Šmetterlingov „Drei rote Pfiffe“.
Tužnu konzekvenciju manjinske borbe u Koruškoj je jurist Rudi Vouk kazao na primjeru različnih seoskih tablov – Vouk u videoklipu pred tablicom sela Dobrla Vas/Eberndorf: „Ovde imamo dvojezičnu seosku tablu, ali u općinskom stanu ne smim koristiti slovenski.“ Drugi primjer je Miklauzhof, kade Vouk opet stoji pred tablom, ka ali nije dvojezična: „Ovde na sudu i u općini smim potribovati slovenski, ali dvojezične table nije.“ Apsurdno, ča ne?
„Manjine imaju bolje pamćenje, oni si zapamtu udarce nogomudarac nogom-Fußtritt duže,“ tu izjavu Clausa Gatterera su školari:ce ugradil:e u prinos o njem. U tom klipu se pojavlja i ZiB2-anchorman Armin Wolf. On tvrdi, da svak:a more načiniti žurnalizam u ovi dani s kakovim online-kanalom na primjer na Youtubeu ili Tiktoku. Interes pojedincev ali da nije uvijek isti: Neki ti kanu ča prodati, huskati ili vabu propagandom. „Zadaća novinar:kov je ali javnost informirati istinito,“ tako ZiB2-moderator. Dobrim tipom za sve novinar:ke završava Claus-show – naime od Gatterera samoga: „U dvojbi biti na strani slabih.“ A školar:ice konkludiraju: “Sada smo mi na redu.“
Ako ide po planu, ćedu videoklipe još objaviti na diverzitet-stranici ORF-a. Prošli Claus-tandem se sastajao od školar:ic iz Južnoga Tirola i Koruške, ljetošnjemu tandemu su se priključil:e školar:ice Bečanske Komensky-škole, a kljetu bi rado proširili projekt i u Gradišće, tako Sabina Zwitter-Grilc prema NG-u. A ima ta projekt stvarno posljedice? Sudion:ica prvoga tandema, Timna Katz, u medjuvrimenu djela za Koruški ORF.
Sve slike: Concordia/Mathias Zojer
Članak će izajti i u Hrvatski novina
Izložba Claus-Tandemov je zaviditi još do decembra u Štamparskom klubu Concordia
Bankgasse 8, 1010 Beč