Ča znači rezultat izborov za Gradišće i manjine?

Rezultati izborov znamda nisu presenetili one, ki su imali povjerenje u prognoze. Ali ča je peljalo ovomu rezultatu i ča si moremo očekivati za Gradišće i manjinsku situaciju?

Kickl osvidočio žene

Da je slobodnjačka stranka mogla nastati prva leži na jednoj promjeni, ka je kod izborov do sada bila problem za FPÖ: glasi žen. Kod izborov pred desetimi ljeti je bila diskrepancija med ženami i muži još jasno za viditi. Kod ljetošnjih izborov je FP i med ženami na prvom mjestu.

FP-šef Herbert Kickl je uspjeo, da imaju žene povjerenje u njegov stil politike, kim vabi s tradicijskom slikom obitelji i kade lifestyle ne zajde u klač i trač. Dobar citat o imidžu, koga Kickl sugerira, polag politoškinje Birgit Sauer prema Wiener Zeitung: “Kod njega se ne mora imati strah, da bi u koks-užeranstvu prodao Austriju ili u pijanstvu vozio auto protiv zidi”, tako Sauer.

Kako su birali različni spoli? Broji: ORF/foresight. n=1248 birač:ic. Točnost rezultata ±2,8% Grafika: NG

Mladi birači su livi, štima?

Prlje se je reklo, ki je 20 i nije livi, nima srca, ki je 40 i nije desni/konzervativan, nima pameti. To apsolutno već nije istina. Analist Christoph Hofinger je javio prema radio-stanici FM4, da se motivi mladih pri biranju od općega rezultata već ne razlikuju znatno.

Iznimke su, da bi s rezultatom biračev ki su rodjeni po 1990. ljetu bili i Bierpartei (partija piva) i komunistička stranka (KPÖ) zastupani u parlamentu. Mladi da nadalje tendiraju birati stranke, ke su u opozociji, tako Hofinger. Znači ča je valjalo 2019. za Zelene, naprimjer valja sada za Slobodnjačku stranku, ka je jasno nastala i prva med mladimi birači (27 procentov polag ORF/foresight).

Kako su birali mladi? Broji: ORF/foresight. n=1248 birač:ic. Točnost rezultata ±2,8% Grafika: NG

Razlika mentaliteta: desna sela, livi varoši

Ako bi samo rezultati ruralnoga prostora valjali u parlamentu, bi ÖVP i FPÖ došli na većinu od dvih trećinvećina dvih trećin – ⅔ Mehrheit. Ako bi samo valjali rezultati iz varoša bi imali SPÖ, Zeleni i Neos ugodnu većinu. Izgleda da su FPÖ i populističke snage u ÖVP-u jako uspješni u tom, da konstruiraju strah od nepoznatoga, jer onde kade je najveć strancev (u Beču) su zapravo i najslabiji. Ali ne ide samo za temu migracije.

Znanstveni:ce idu od toga van, da birači:ce na selu cijenu obećanje držati status (ili vraćanje u neku staru “dobru dob”) i priznanje nacrta žitkanacrt žitka – Lebensentwurf. To ne transportiraju sve stranke na isti način. Strah zbog promjene gospodarstvenog svita i posljedice korona-politike, ča do migracije su sve važni faktori kod ove točke. Imidž političar:ic je pitanje porijekla: Političari iz sela imaju bolje šanse, da ćedu je onde i birati. SP, Neos i Zeleni imaju na selu i slablje strukture, ke bi pomogle pri mobilizaciji.

Su hrvatska sela isto plava?

Ča vidimo svakako je, da se u hrvatski općina Gradišća glasi Slobodnjačke stranke nisu mogli tako lako pomnožiti (iako su djelomično podupljali svoje glase od prošlih izborov u 2019.) U Filežu je FP dobio plus 7 procentov (16,5%), u Frakanavi-Dolnjoj Pulji plus 10 procentov (na 21,6%), plus 5 procentov u Pinkovcu (na 17,5%). Od gornje izjave se zapravo udaljuju samo dvoja sela: Uopće najčvršći rezultat ima Slobodnjačka stranka u Sjevernom Gradišću na Hati u Pandrofu (43%, najčvršći rezultat FP-a u Gradišću) i u Novom Selu (36%). Teorija polovičnoga Novoseoca: Črljeni iz desnoga spektruma su svi odibrali plave, jer im je Babler pre livi.

Rezultat izborov na saveznoj razini vs. u dvojezični/hrvatski općina Gradišća. Broji: BMI i Hrvatske novine. Grafika: NG.

Zanimljivu grafiku o hrvatski seli najdemo i u Hrvatski novina, kade su usporedili gradišćanski rezultat sa saveznim i onim iz hrvatskih sel (te broje smo isto preuzeli).
Zvana toga je Gabriel Stern analizirao po prvi put za HN izbore, i tako imamo u sceni novoga Peroa Filcmajera, ki naprimjer konkludira: “PIVO ko će na sriću ostati u krčmi i bivša zelena predsjednica Madeleine Petrović, ka će sad vjerojatno projti u političku mirovinu.”

Gradišće je plavo. Ča to znači (za izbore u zemaljski sabor 2025.)?

Izbori za Nacionalno vijeće su Gradišće pofarbali po prvi put plavo. SPÖ, ka u zemaljskom saboru vlada apsolutnom većinom, je pri izbori samo došla na 3. mjesto (27%) za narodnom strankom (28,6%) i Slobodnjaki (28,8%). Čemeran rezultat socialdemokratov u Gradišću zna i na tom ležati, da se Hans-Peter Doskozil nije mogao probiti protiv Andreasa Bablera u pitanju, ki će peljati SP u izbore na saveznoj razini. Zato se Doskozil pri izbori nije Bog zna kako zalagao za Bablera. Kot posljedica zgubljenoga matcha za špicu stranke Babler nije imao niti jedan tour-štop u Gradišću. NG-redakcija se je pitala, je li je u Gradišću stao uopće neki plakat s Bablerom na njem? Svi naši oči tvrdu da ne.

Stanje za izbore na zemaljskoj razini u Gradišću – izbori ćedu biti jur kljetu u januaru – bi moralo biti dosta alarmirajuće (barem za SP). Slobodnjačka stranka je četvrtak navečer najavila još neočekivani šahovski potez: Norbert Hofer, bivši plavi kandidat za predsjednika Austrije i 3. predsjednik Nacionalnoga vijeća, ki živi u južno-gradišćanskom Pinkafelju, neka bude vrhovni kandidat za izbore u Gradišću. Ovom odlukom se smi Gradišće veseliti na napetu izbornu kampanju ča do januara.

Ke posljedice moru imati izbori za narodne manjine?

Manjinske grupe moru biti srićne, da je Alexander van der Bellen predsjednik Austrije, ki daje nalog (teoretski bilo komu), da bi se sastavila vlada, ka ima u parlamentu većinu mandatarov za sobom. Van der Bellen je i u prvoj svojoj izjavi nedilju po izbori još rekao, da mu ide pri nominaciji kancelara i vlade za važnost Europske unije i da vlada poštuje ljudska i manjinska prava.

Ča se tiče stranjačkoga know-how-a o manjina se je situacija vjerojatno počemerila u pojedini stranka. Niki Berlakovich, šuševski VP-političar, je dostao za 27 glasov premalo u svojem krugu, da bi još jednoč dobio mandat za Nacionalno vijeće. Zelena Olga Voglauer, ka je i poslovoditeljica stranke, i Neos-govorač za narodne grupe, Michael Bernhard, su fiks opet u parlamentu. Harald Troch, dosadašnji SP-govorač za narodne grupe, već nije kandidirao, a nasljedni:cu ćedu stopr morat proglasiti.

Samo govorači:ce za narodne grupe na desnu stran slike (Olga Voglauer i Michael Bernhard) imaju nanovič mandat u Nacionalnom vijeću.

Ča nas ostavlja s pitanjem, ča će najjača stranka u parlamentu udjelati s manjinskimi pravi? Pri prvoj črno-plavoj koaliciji (2000. do 2003., Schüssel I) su znatno skratili budžet za narodne grupe (pred svim za KUGU i slobodni radio), ali postavili dvojezične seoske table u Gradišću – tako su generirali pozitivne visti, da bi se med drugim kazalo kako pažljivo se ponaša od EU-a sankcionirana vlada prema manjinam.

Črno-plava koalicija zadnjih ljet (Kurz I) nije kazala, da bi htila poboljšati situaciju manjin. Odgovori za dojduću vladu su ada špekulacija: Autor Doron Rabinovici je nedavno još izjavio pri demonstraciji upozoravajuće straže, da bi pri vlasti FP-a svakako slijedio napad na pravosudje i obrambu manjin (to da vidimo kod naših susjedov). Drugi imaju slutnjuslutnja-Ahnung, da bi autohtone manjine opet mogle biti na korist desnoj vladi, ako se mora pred EU-om pokazati, kako jako čuva Austrija svoja većjezična ovca.