//

ÖH-frakcije i nje stav prema manjinam

Izbori autrijskoga visokoškolarstva (ÖH) 2023.

Srijedu, 03.05.2023. su JöHJüdische österreichische Hochschüler*innenschafti HÖRHochschüler*innenschaft Österreichischer Roma und Romnja pozvali na diskusiju s glavnimi kandidat:icami pojedinih frakcijov visokoškolarstva u NIGNeues Institutsgebäude u Beču. Fokus je ležao na manjin i diskriminaciji različnih manjin na sveučilišću ali i u proširenom društvu. Pokidob su organizator:ice izjavi:le, da ne bi imalo smisla pominati se o ovoj temi s frakcijom RFSRing freiheitlicher Studierender, ju nisu pozvali na podij. 

Ali RFS je bio dio prvoga pitanja na podiju, ko je stavila Victoria Borochov (JöH), ka je skupa sa Samuelom Magoom (HÖR) moderirala diskusijiu. Pitali su, kakov stav imaju nazočne frakcije prema mogućoj koaliciji s RFS-om. Sve frakcije su bile složne u tom, da se njeve teme ne bi mogle sklopiti s agendom RFS-a. Nadalje da su frakcije i složne u pogledu na djelovanje protiv različnih formov diskriminacije kot je to rasizam, seksizam ili druge vrsti diskriminacija. Ali da se vrag shranja u detalju, se i vidi na daljnjoj diskusiji, kade je išlo za granice visokoškolarske politike na primjer kod antisemitizma.

Victoria Borochov i Samuel Mago su moderira:le diskusiju na podiju.

Visokoškolarstvo i posebnost općenitoga političkoga mandata

Študent:ice su konfrontiran:e sa strukturalnom diskriminacijom, kot rasizmom i seksizmom ne samo direktno na sveučilišću nego i u svakidašnjici, ča more imati posljedice na študijski uspjeh. Zbog toga vidu frakcije, ke valjaju livim, kot su to FLÖUnabhängige Fachschaftslisten Österreichs, VSStÖVerband Sozialistischer Student_innen in Österreich, GrasGrünen und Alternativen Student_innen i KSVLiliKommunistischer Studierendenverband – Linke Liste važnost općenitoga političkoga mandata, ča toliko znači, da viskoškolstvo kot zastupničtvo študent:ic smi upotribiti svoju snagu i sredstva za općenite političke teme, ke nimaju na prvom pogledu direktnu vezu s visokoškolstvom.  

To da je velika posebnost i mogućnost u Austriji, je naglasila Alexandra Budanov (KSV-Lili). Ona je iz Nimške, kade takov mandat ne postoji i je razložila, kako je u praksi teško boriti se protiv diskriminacije „samo“ na sveučilišću. Kot primjer je zela sveučilišće Frankfurt, kade se je zastupničtvo študent:ic pridružilo gibanju protiv antisemitizma zbog antisemitskih dogodjajev u varošu. Sveučilišće Frankfurt je onda tužilo študijsko zastupničtvo zbog uplitanjauplitanje – Einmischung u općenite političke posle. U praksi granice nisu jasne po pitanju ča sliši visokoškolstvu i ča općenitoj politiki. U ovom primjeru se naime nije opazilo, da su neke židovsk:e študent:ice bi:le pogodjen:e od tih antisemitskih dogodjajev. 

AGAktionsgemeinschaft i JunosJunge liberale NEOS su frakcije, ke obično argumentiraju u drugi smjer. One mislu, da nima smisla, ako se viskoškolarstvo preveć bavi općenitom politikom i tendiraju u ta smjer, da se koncentrira na izazove visokoškolstva i na diskriminacije študenti:ic u sveučilišću, tako, da se omogućuje študiranje prez ikakovih barijerov. 

Spomenik Dr. Karl Lueger i sveučilišće 

Moderatorica Victoria Borochow (JöH) je pitala, po velikoj složnosti za prošireno razjašnjenjerazjašnjenje – Aufklärung o rasizmu na svakom sveučilišću i rasističke povijesti sveučilišća, je li bi si mogle nazočne frakcije predstaviti, podupirati Židovsko visokoškolstvo (JöH) u svoji potribovanji, med ke sliši i znimanje/rušenjeznimanje/rušenje – Abriss spomenika Dr. Karla Luegera. Lueger, ki je bio utemeljitelj kršćanskosocijalne stranke (prethodnik narodne stranke), je bio velik antisemit i prakticirao antisemitsku retoriku, ka je bila pretkip Adolfu Hitleru.

Ovo potribovanje rušenja spomenika kod Stubentora točno gledano nima direktnoga posla s aktualnim sveučilišćem, ali ima posla s antisemitskom politikom u sveučilišću u času bečanskoga načelnika Luegera (1897. – 1910.). Onoj politiki je na primjer slišio takozvani Numerus clausus za židovsk:e študent:ice, ki neka ograniči broj Židov:kov na sveučilišću. Zbog kontroverzije o općenito-političkom mandatu je bilo moderator:icam i publiki čudno, da su i frakcije kot Junos i AG obećale, da ćedu podupirati Židosko visokoškolarstvo u svoji potribovanji. Isto valja za potribovanje HÖR-a za izgradnju spomenika za sve romske žrtve u Drugom svitskom boju u Beču. 

Študent u master-izobrazbi ekonomije u Innsbrucku, Lukas Schobesberger (JUNOS) se je branio, da funkcionira zalaganje za ovakove posle i prez općenito-političkoga mandata, jer je to u ovom slučaju prošnja „puna smisla“ od grupe študent:ic, ku da mora podupirati Austrijsko visokoškolarstvo kot študijsko zastupničtvo. Tirolac i študent gospodarstvenoga prava Muhammed Durmaz (AG) vidi važnost kontakta visokoškolarstva sa zastupni:cami različnih manjinskih organizacijov, jer one imaju ekspertizu u posli različnih diskriminacijov i moru pomoći visokoškolarstvu s tanači. Kod ovakovih potribovanj kot je to rušenje spomenika Luegera bi skupa sa zastupn:icami manjin konfrontira:le važne stakeholder:ice kot su to u ovom primjeru Grad Beč i Bečanska vlada, tako Durmaz.

Na sliki: Muhammed Durmaz (AG), Lukas Schobesberger (Junos), Michael Pinter (FLÖ), Victoria Borochov (JöH), Samuel Mago (HÖR), Sarah Rossmann (GRAS), Nina Mathies (VSStÖ), Alexandra Budanov (KSV-Lili)

Frakcije i njeva “neodvisnost”

Zastupnica VSStÖ-a Nina Mathies vidi ovde jasno općenito-politički mandat i je dodatno potribovala, da bi se mora:le sv:e študent:ice u svi predmeti baviti rasističkom poviješću sveučilišća u Austriji i rasizmom uopće. Predmet kemije na tehničkom sveučilišću TU u Beču – ada tehnički študij – ima u curriculumu na primjer obavezno predavanje o rasizmu. To da je peldodavno (vorbildlich) i bi se moglo proširiti na sve predmete na saveznoj razini, jer bi se tako društvo u svi smjeri antirasitički izobrazilo, tako Mathies. 

Mathies se je i potužila, da Grad Beč i SPÖ kot stranka, ka podupira VSStÖ, u slučaju spomenika Luegera nije još odlučila o rušenju. Ali ona vidi odgovornost za diskusiju s SP-om kod VSStÖ-a. Isto se je oprostila i isto je obećala zastupnica GRAS-a Sarah Rossmann za Zelene. Schobesberger od JUNOS nije znao kakovo gledišće zastupaju bečanski NEOS-i, ki su isto u bečanskoj vladi, toj temi ali je obećao, da će se informirati. Kad se je Durmazu predbacilo, da AG stoji blizu narodnoj stranki, se je Durmaz branio, da AG nima nikakovu vezu s VP-om i da se on osobno ne slaže s političkim smjerom Narodne stranke. AG, da je neodvisna frakcija, tako Muhammed Durmaz – ov mantra ponavljaju AG-kandidat:ice pri svakom izboru za ÖH (bilješka redakcije). Michael Pinter od FLÖ-a je onda naglasio, kako važna je neodvisna frakcija u visokoškolarstvu, ka more prez kakove zaprekezapreka – Hemmung konfrontirati političke stranke i stakeholdere

Piši komentar

Your email address will not be published.