//

Ljeto dan boja. Ein Jahr Krieg.

Foto: Dmitry Bukhantsov/Unsplash

Po Ukrajinsku se zove boj “Вийна” – sprogovoreno “vijna”, po rusku “vojna” – samo jedna slova je drugačija. U ovom članku slijedu različne misli o ljetu dan boja u Ukrajini.

Slušaj komentar | gekürzte zweisprachige Fassung anhören

Prezidenti

Kad je 24. Februara 2022. rano jutro, proglasio ruski predsjednik, Vladimir Putin, početak “spečijalne vojne operacije” protiv Ukrajine, je bio uvjeren, da će Ukrajina pasti tokom par dan. Ruski oficiri su zapokali na svoj put u boj i parade-uniforme, u ki bi se kazali čim je Ukrajina “denacificirana” i “demilitarizirana” – oba dva su pojmi, ke Kremlova propaganda koristi od samoga početka ofenzive, odnosno jur od 2014. ljeta, kad je anektiran ukrajinski polu-otok Krim. Pozadina predsjednikov nebi mogla bit drugačija: Putin dojde iz pozadine tajne službe, za ku je u 80. ljeti bio u Nimškom Dresdenu štacioniran.

Slušaj cijeli komentar po hrvatsku

Na drugu stran stoji Volodimir Zelenski. Amerikanske medije pišu Zelensky, engleske Zelenskiy, a austrijanski ORF naprimjer Selenskyj ili magacin Biber Selenskyi. Relativno mali 45-ljetni je 2019. preuzeo predsjedničtvo Ukrajine, prije toga je bio kabaretist i glumac. Jako obljubljen je bio u seriji Sluga naroda, u koj portretira učitelja, ki zbog viralnoga internet-video-klipa nastane predsjednikom Ukrajine – prez da bi to zapravo kanio. Na prvi dan predsjedničtva u seriji mu kaže njegov butler različna odijela i dragocijene ure – naprimjer jedne, ke da i Putin ima. U suhoj realnosti boja je Zelenski samo na prvi dan boja držao video-statement u odijelu, od onda ga poznamo u oliv-zelenom pulloveru i cargo-plundra. U ti smo ga ove dane i mogli viditi, kada je Joe Biden, US-predsjednik, došao na neočekivan posjet u Kyiv.


Mediji

Tokom desetljeć na vlasti je Putin izgradio autokratski i oligarhijski sistem oko sebe, a Rusija je nakon pada Sovjestkoga Saveza opet diktatura bez velike političke opozicije i slobodnih medijov. Još i postojeće kritične novine kot su naprimjer Novaja gazeta, čiji glavni urednik je dobio 2021. Nobelovu nagradu za mir, u medjuvrimenu već ne moru izajti tiskano u Rusiji – nje suradn:ice su moral:e emigrirati iz Rusije, neke novinar:ke Novaje gazete su u prošli ljeti i umoren:e. Medijska cenzura u Rusiji trefi i korespondente iz inozemstva. Tako neki žurnalisti još svenek koristu pojam “špecijalne vojne operacije”, uopće na početku su i ORF-korespondenti koristili pojam, da se nebi morali bojati apsurdno visoke kaštige od ruske države.

Iako je odluka, da će napasti Rusija Ukrajinu bila Putinova, množina ruskoga društva podupira boj protiv slavske braće. Ponavljanje propagande na ruskoj televiziji i na svi drugi kanali kaže svoj efekt. Znamda pršonski primjer:

Ako ruska poznanka na Instagramu poziraju na 24. februar s podnaslovom “la vie est belle” kade na odmoru, je joj sudbina Ukrajine i tragedija bez dvojbe svejedna.

Instagram! Twitter! Telegram! Tiktok! Koliko krat sam u prošli miseci, čitao i vidio, da bi ka cijela ruska kompanija kapitulirala ili da bi Rusi zauzeli kakov novi varoš; jedna ukrajinska prijateljica je još i trvrdila, da je Putin pao u komu. Presenećenje: On nije. Ne-verificiranih visti je za dob boja čuda, ali fake news su u ovom konfliktu stvarno splaznili na drugi level.

Ča social media djelomično isto dozvoli: Viditi brutalnost bez filtera. Mrtvaci na ulici, video-klipi iz perspektive drone, ka bombardira neprijateljske pozicije. Facebook i instagram pokušavaju reducirati takove video-klipe, na tiktoku ili twitteru sve moreš najti, ako je išćeš. Djelomično štima, mi ne moremo siditi samo u Beču u kavana i misliti, da je ta boj ča apstraknoga, daleko odaljenoga. On zna biti konkretan, na svaki način brutalan. Na drugu stran, takove slike zna viditi i svaki user – isto dica.


Narativ neutralnosti

Nakon pada Sovjetske unije; ili i komunističke Jugoslavije: Ku vridnost ima to neutralno stanje još? Ili ima Austrija samo sriću, da tako centralno leži da bi nas NATO naokolo ionako branio? U otvorenom pismu različne glave potribuju tu diskusiju o neutralnosti, med nji šef Diplomatske akademije u Beču, Emil Brix. Pokus, da bi u Austriji počela debata o neutralnom stanju republike, se je zapravo potanulapotanuti-sich legen brzo i ne samo jedan put. Zadnji primjer je bio intervju VP-ministrice Karoline Edtstadtler u emisiji ZiB2, ka je branila ta pojam Austrijanskoga identiteta i da stoji “izvan pitanja”. Iako je Austrijanska neutralnost postala s prodajem oružja u zadni desetljeći naprimjer na arapske države ali isto darovanjem pinez na Ukrajinu, a zapravo i s gospodarstvenimi sankcijami sve već mutnija. Ali, da budmo ponosni na neutralno stanje! Iako faktično nismo.

Najnovija vist je: I Kina se pozicionira kot neutralna zemlja i kani dostignuti primirjeprimirje-Waffenstillstand u Ukrajini. Ali kot tvrdi ORF-korsepondent u Kinu, su ondašnje medije preuzele priču, da je boj u Ukrajini počeo sa strani zapada i NATO-a. Neutralnost nekako dobro gluši, ali nijedan ne zna, kako se ta uopće da “živiti”. Niti u Austriji, niti u Kini.


Inflacija, ekonomija i bigunci

Iako se daje nabrojiti X dalnjih točkov ovoga boja, bi žavršio ovimi. S višću, da je na Slavistiki za 50 procentov manje interesiranih za študijum ruskoga jezika, smo mogli računati. U istom hipcu ali raste interes za ukrajinski jezik – a to je važno, jer ćemo tribati nekoliko novih učitelj:ic, k:e razumu ukrajinski i se znaju izraziti na tom jeziku. Samo u Gradišću je oko 500 novih ukrajinskih školar:ic. Ako bude koč boj mimo – znamda je slično kot po boju u Jugoslaviji – nećedu se svi vratiti u domovinu, i iz toga pogleda se splati učnja jezika.

Boj je ali isto kazao negativne aspekte našega, lipoga austrijanskoga lica: Bigunci, su dobrodošli, ko su ženskoga roda ili dica – da, vrli, bijeli, kršćanski bigunci! A drugo lice: Trgovine a pred svim producenti energije kot OMV su u prošli miseci dokazali, da je pohlepnostpohlepnost-Gier najvažnija ljudska osebina. Solidarnost sa siromahi, ki tu prava?

1 Comment

Piši komentar

Your email address will not be published.