Audimax: Burgenlandkroatische Sprache

Gradišćanskohrvatski jezik – Katharina Tyran

Kako se je razvio gh-jezik, kakov upliv imaju susjedski jeziki nimški i ugarski na leksiku?

Hrvatski jezik u Gradišću i susjedski zemlja sliši med jugoslavske jezike, priznat je kot narodni jezik u Austriji.

Stoprv od početka 2001. ga i austrijanska birokracija naziva gradišćanskohrvatskim. Jezik bazira na čakavsko-ikavsko-ekavskom dijalektu nasuprot standardnom hrvatskom jeziku, ki ima bazu na štokavsko-ikavskom dijalektu. Upliv ugarskoga i nimškoga jezika je osebujno u leksiki dosta jak. Od hrvatskog standardnog jezika se gradišćanskohrvatski razlikuje i svojim naglaskom kot i nekimi padeži u množini.

Kako se je obdržao i razvijao tokom stoljeć?

Prvi pismeni dokumenat – Otac naš i jedna crikvena jačka – je zapisan rukopisom u jednom latinskom Missalu 1564.ljeta, i to trimi vrsti pisma: latinskim, kirilicom i glagolicom.

Literatura je bila dugo vrime samo vjerska i napisana u različni lokalni varijanta. Stoprv sredinom 19. stoljeća su začele diskusije o standardnom jeziku u zapadnom dijelu Ugarske. Ali zbog ruralne socijalne strukture na selu se je ta tematika širila samo med duhovniki i učitelji i nije dostala širje publike. Jedni su tendirali na standardni jezik štokavske varijante a drugi su imali vlašći jezik u fokusu. Uzato se je i asimilacija med narodnom manjinom sve jače širila, ča isto igra ulogu pri daljnjem normiranju jezika.

Kako je došlo konačno do normiranja gradišćanskohrvatskoga jezika?

Normiranjem jezika se je začelo po drugom svitskom boju, pred svim redakteri:ce su tribale neka pravila.

Konačno su se u 1970. i peljajući hrvatski filologi zalagali za početak normiranja i realizirali prvi normativni rječnik: „Nimško-Gradišćanskohrvatski-Hrvatski Rječnik“. 10 ljet kašnje je slijedio drugi dio: „Gradišćanskohrvatsko-hrvatsko-nimški rječnik“. Autori ekstra upozoravaju da nije dijalektološki rječnik nego da je svisno normiran jezik, kim se more komunicirati na svi područji društvenoga žitka. Normativna gramatika slijedi onda 2003. ljeta, njom je sada garantirano da se more koristiti gradišćanskohrvatski kot standardiziran jezik na svi područji – u škola, službi, administraciji i tako dalje. 2009. je izašao priručnik za pravopis gradišćanskohrvatskoga jezika, ki se upotribljava pred svim u škola.

Prem da se upotribljava novi normirani jezik u škola i kot službeni jezik, je očividno da je jezik ugrožen (UNESCO: definitly endangered), ar se sve manje upotribljava kot prvi ili materinski jezik. A to bilo bi potribno, ako se dugotrajno kani obdržati gradišćanskohrvatski jezik.

Katharina Tyran

je od 2005. do 2007. bila redakcijska asistentica nimškog magacina „Der Spiegel“, nakon toga bila je znanstvena suradnica na Institutu za slavistiku Humboldt-univerziteta u Berlinu, kade je 2016. bila i predavačica. Od 2017. ljeta je uni-asistentica (Post-Doc) na Institutu za slavistiku Bečanskoga sveučilišća. Pretežno istraživa južno-slavenske jezike, pogranične regije, sociolinguistiku kot i jezik i kulturu gradišćanskih Hrvat:ic.