/

Čas ispitov: Ja tribam čuda sladoleda!

Ispiti, seminarska djela, konac semestra ili znamda študijuma. To sve doprimi čuda stresa i pritiska. Zač u takovi situacija rado jimo? Ča imaju emocije posla hranom? A zač nek:e zaistinu rado jidu u takovi situacija čokoladu?

Hrana reducira stres

Ako se učiš ili pišeš na djelu počne glad i tijelo ti veli, da tribaš hranjive tvarihranjivi tvari – Nährstoffe, jer popravaš u takovi situacija čuda energije. Tijelo ti i čuda puti točno veli, ča triba: Na primjer gustar za hranom bogata soli, ako tijelu manjka natrij. Drugi primjer je gustar za cukorom ili ugljičnimi hidrati, ako si jako trudn:a, kad ti je premalo cukora u krvi.

Hrana ne samo tiši glad nego jilo istodobno umiri. Jur samo ako ti se rači to, ča jiš, reducira to stres. A to je fascinantno: Hrana uopće ne triba biti bogata energije i kalorija, nego ona se more na primjer samo slatko račiti, tako študija sveučilišća u Cincinnati. Istodobno su provodili eksperimenat, kade su dali infuziju od glukoze: Prez ukusnoga doživljaja završila je prez hasni u tijelu. Klijent:ice su još svenek stal:e pod stresom.

Lipi spomen

Ta efekt ukusa i uživanja je jači, ako s onim jilom povežeš lip spomen. Pred kratkim sam jako zdvajala, jer mi se je činilo, da neću moći sve na čas zgotoviti. Nisam se mogla koncentrirati, ćutila sam praznoću i slabost. Onda sam se sjela van i sam jila najdraži sladoled svojega ditinstva. Jur pogled onoga poznatoga oblika i onih farbov me je spomenuo na on dičji čas prez brig, sidje uz mačku u domaćem dvoru, majčin glas u pozadini: „Marica, kaniš sladoled?“ 

Po deseti minuti sam mogla onda u miru dalje djelati. Po jilu su hranjive tvari, ke sadržuju energiju, poboljšale moje raspoloženje i su oslabile hormonalnu reakciju stresahormonalna reakcija stresa – hormonelle Stressreaktion. Neki jiliši imaju dodatno psihoaktivne supstance u sebi, ki isto umiruju kot je to na primjer kofein ili teobromin u kakau.

Batriteljica čokolada

Čokolada ima sve ove osebitosti u sebi: Ona se slatko rači, ona ima kalorije, ke ti daju energije i u niskoj dozi psihoaktivne supstance. Psihoaktivnih supstancov (teobromin i triptofan) u čokoladi je premalo, da bi te van spravile iz depresije. Pomoću onih dobrih spomenov – ki je nima u vezi s čokoladom? – dostaneš pozitivne ćuti, kad ju jiš. Ada ne načini čokolada per se odvisna nego pozitivne i srićne ćuti.

Zato nije čudno, da ljudi rado jidu čokoladu, kad im emocionalno ne ide dobro. Naravno more permanentan konzum čokolade u kombinaciji s depresijom ili problemi pojti u negativan smjer pačke u hranjenjupačka u hranjenju – Esstörung. U tom slučaju ali i nisu dijete ključne za ozdravljenje nego psihoterapija.

Čokolada nije za svak:u. Nek:e volu druge slatkarije ili morebit masne ili slane stvari. Fakt je: Ukusni jiliši u umjerenoj količinimäßig pomažu kod reduciranja stresa – važno je, da pri tom uživaš i si budeš svis:na toga, ča uprav jiš. Samo onda moreš efektivno shvatiti one pozitivne ćuti, emocije i spomene. Već koč je frižak kruh s putorom i zelenim lukcem dost za uživanje. Ste jur koč ča okusnijega jil:e? Protiv toga niti čokolada nima šanse.


Slika: Chris Adamus on Unsplash

Piši komentar

Your email address will not be published.