Matrštof je bilo stvarno nesrićno mjesto u prošli ljeti. Mattersburg hatte ja wirklich Pech die letzten Jahre.
Ovde sada uopće ne ide za dubioznu banku nego za kulturnci centar Matrštof KUZ, koga su pred osmi ljeti morali zbog ruševnogruševan-baufällig stanja prik noći zabušiti. Na početku su cijeli beton-centar kanili odstraniti, onda je dio te zgrade deklariran vridnim očuvanja.
Bivša načelnica Matrštofa, Ingrid Salamon (SP), je pri otvaranju novoga centra rekla, da za svoju aktivnu dob politike nije vjerovala već, da ćedu moći kulturni centar opet otvoriti. To očuvanje zgrade je bio poseban izazov.
Očuvanje betona
Pri otvaranju se je koč ča povidalo o simbiozi med gradjevinskimi inženiri i Saveznim uredom za očuvanjeSavezni ured za očuvanje – Bundesdenkmalamt, ali bilo je i neočekivane šale. Moderatorica Elisabeth Pauer – poznata iz “Burgenland heute” – je javila, da stoju inženjeri po priredbi na raspolaganje za pitanja i kritiku. Na to je rekao jedan inženjer na pozornici – „…ja inako poznam put bigaput biga – Fluchtweg“.
Zemaljski poglavar Hans-Peter Doskozil (SP) si je pri otvaranju dozvolio neke čudne šale prema Saveznom uredu za očuvanje spomenikov. Naprimjer da se je naučio, da brutalizam nije samo gradišćanski fenomen. Drugi smih je poglavar izazvao, kad je nazvistio, da je najprvo renoviran Matrštofski centar, a sada će slijedit renovacija u Novom Gradu – no i ondešnja zgrada ali jur stoji pod zaštitom.
Dobra ideja nastala stara
Kulturni centri zemlje baziraju na pra-socijaldemokratskoj inicijativi političarov Madera i Sinowatza iz sedamdesetih. Iako Doskozil kani i u kotaru Nijuzalj zgraditi slijedeći centar, moram opozoriti, da se zemaljska kulturna politika nesmi reducirati samo na gradnju kulturnih centrov.
Samo zgraditi moderne komplekse nije sve. Zemaljska kulturna politika se mora poboljšati i u odnosu prema umjetni:cam – no od one fundamentalne kritike grupe Cari Cari lani se do današnjega dana nije čuda preminjilo. To kaže i otvaranje kulturnoga centra u Matrštofu:
Na večer „preporodapreporod – Wiedergeburt“ je nastupila gradišćanska eksport-grupa Garish, reklama da je ali bižala prik „stille Post“, tako jačkar Thomas Jarmer pri nastupu. Da će biti predstavljena knjiga zemaljske biblioteke s teksti od 25 autor:ic iz Gradišćamed nji Andrea Kerstinger, Dorothea Zeichmann, Judith Pallitsch i autor ovoga članka, su pri otvaranju jednostavno zabili javiti. Da si more svaki gost knjigu i besplatno domom zeti, isto nije javljeno.
Moguće da je matrštofsko gradilišće za Ured o očuvanju spomenikov završeno, za zemaljsku kulturnu politiku ostaje ali dosta djela, ako se stvarno kani Matrštof etablirati kot „varoš knjige“ ili još i cijela zemlja kot “Kulturland” – bilo ča to uopće znači.