„Feminizam je borba za ravnopravnost i protiv svakoga tlačenja.“
Moje riči.
8. marca je Medjunarodni dan žen, ki neka proslavi feminističku borbu i Dan svitskoga mira. U času boja u Europi ima ljetos uopće „svitski mir“ posebno značenje. Kako povezati svitski mir s feminizmom i feminističkom borbom? Aktualan primjer je 77-ljetna Jelena Osipova (na sliki odzgor), ka je prošli tajedan u Sankt Peterburgu demonstrirala za mir – ruska policija je nju uhapsila.
Povijesno je sve počelo s borbom za izborno pravo za žene. Borba za ravnopravost u drugi faseta skupnoga žitka ide još dandanas dalje. Ali ravnopravnosti ne more biti, ako postoji nasilje. Teme zadnjih izdanj ove rubrike, Mladoga Anthroposa, kažu, da je feministička borba protiv nasilnoga sistema tlačenja. Utopijski cilj je svit prez tlačenja – ada pravi svitski mir.
Zač ostane svitski mir utopijski?
Osobe, ke imaju mogućnost tlačiti, su moćne osobe. Mala je grupa, ka je svenek tako privilegirana. Ta grupa privilegiranih ostane na/pri moći, jer kooperira svenek s drugimi. Onim drugim se obećavaju isto neke prednosti tako, da je za nje ta deal u prvom hipcu „lukrativan“, iako ipak ostanu na nižoj poziciji. Negativna stvar niže pozicije je, da ostaneš ranjiv:aranjivo – verletzlich. To znači, da ta privilegirana grupa ima svaku dob mogućnost, te opet ponižiti i tlačiti. Ali ta niža pozicija se akceptira, jer je pohlepnostpohlepnost – Gier za moćom jednostavno prevelika. Tu dilemu i mi u jezičnoj manjini poznamo.
Po ki kriterija se biraju oni „niži“? Odvisno je od toga, zač se oni koristitelji privilegirane grupe odluču. Ča im u trenutku najveć hasni? Seksizam ili rasizam, homofobija ili ča protiv islama?
Primjeri za intersekcionalno tlačenje
Kod izborov u SAD-u 2016. ljeta su 52 procenti bijelih žen odibirali Donalda Trumpa. Pri svojoj kandidaturi je narasla lista rastističkih komentarov nad Črnim i indigenim stanovničtvom. Isto tako dužička je bila lista antifeminističkih i seksističkih izjavov. Bijele žene su bile pogodjene samo na jednoj „listi“. Istotako Črni muži. Črne žene su bile dupljasto tako – naime na dvi „lista“ – pogodjene. Koga ada preseneti, da je 96 procent Črnih žen odibiralo Hillary Clinton?
Austrija pripravlja stelje i mjesta primanjamjesta primanja – Aufnahmestellen za ukrajinske bigunce. Pred par dani je policija u Austriji još odbila bigunce iz Ukrajine, k:e su imal:e onde boravišni naslovboravišni naslov – Aufenthaltstitel.
Nadalje razlikuju ne samo upravni organiupravni organi – Behörde izmedju biguncev iz Ukrajine nego i civilno stanovničtvo, ko dobrodušno kani postaviti smješćaj/kvartir za ukrajinske bigunce na raspolaganje. Kot to članak hrvatskoga ORF-a kaže, ki je intervjuirao tako pripravnoga muža, je njegov ponudjen kvartir samo mišljen za ukrajinske bigunce, k:e su „prav:e“ Ukrajin:ke. Ada ne za drug:e „iz Afghanistana ili tako.“
Ali ovakovo mnogovrsno tlačenje se ne smi viditi aditivno: Na primjer seksizam + rasizam. Kimberlé Crenshaw objasni svojom teorijom intersekcionalnosti, da se na primjer analiza tlačenja žen mora razumiti upleteno s drugimi identitetskimi komponentami kot vjerom ili kožnom farbom. Kot pitanja moći to onda znači, da iako jedna komponenta trenutno kooperira s privilegiranom grupom, ostaneš ranjiv:a zbog tvojih drugih ne-privilegiranih komponentov. Tako se obdrži sistematska nepravičnost isto u demokraciji.
Tlačenje u diktaturi
U diktaturi je isto jedna kooperacija tlačenih važna za obdržanje sistema. Samo je to već pasivni akt imenom poslušnosti. Isto je cijena neposlušnosti i „nekooperiranja“ viša – naime platiš u diktaturi žitkom ili dužičkom kaznom u uzi.
8. marca 1917. ljeta su žene u Ruskoj počele štrajkom „Mir i kruh“, ki je durao četire dane i ki je bio jedan od centralnih dogodjajev, ki su peljali Ruskoj revoluciji protiv monarhije. Ta dan je i postao nacionalni svetak u Ruskoj i Ukrajini. Će ov svetak odgovarati ljetos svojoj povijesti borbe protiv tlačenja i vlasti elite?
В Петербурге арестовали известную блокадницу Елену Осипову. pic.twitter.com/hZBvbH5AWJ
— ДАМА с ПЕРЕГАРОМ (@aperegarom) March 2, 2022
Slika na početku: aperegarom/twitter.
Tip: Zanimljiv intervju s aktivisticom Jelena Osipova u The Russian Reader
Marica Zvonarits predstavlja seriju, imenom Mladi Anthropos, ku pelja o temi feminizma u antropologiji. Anthropos dohadja iz starogrčkoga i se more ovde tumačiti kot človik; daljnje značenje je i človik uspravnoga hoda. Antropologija je nauk o človiku.
