//

Savjet: Tri kurije i njevi kuriri. Der Volksgruppenbeirat und seine Kurien.

NG-serija: postavljanje Savjeta i moguće reforme

Kot izgleda, se ništ neće preminiti do ljetošnjega postavljanja Savjeta – barem ča se tiče sistema nominacije i postavljanja po kurija. U prvom članku ove serije je NG pisao o mogući promjena i modernizaciji zastupničtva narodnih grup. Drugi članak NG-serije će ti objasniti, kako do sada izgleda proces nominacije savjet:nic, ča je ključ i kako su stranke uspile preuzeti polovicu u gremiju. 

Marlji:ve čitatelj:ice znaju, da ima Savjet za hrvatsku narodnu grupu tri kurije: Političku, društvenu i crikvenu. (Klikni ovde, ako se još uopće ne putiš.)

Po odredbiodredba – Verordnung vlade ima ta Savjet 24 mjesta. Ov broj nije fiksiran u Zakonu o narodni grupa, nego stoji samo u odredbi, ča znači, da more to vlada sama lako preminiti, ako to želji. Kako dojdeš u Savjet?

Ako si društveni mohaček

Društvena kurija ima 12 mjest u Savjetu. Sljedeća društva dostaju pozivnicu kancelara, da nominiraju tri osobe. Od tih nominiranih osobov si teoretično kancelar:ica izabere 12 peršon. Za podiljenje mjest društav postoji ključ, koga smo lani jur razložili. On je bio veliko-koalicijsko riješenje 90-ih. Jeli je ta zacementiran bi na ovom mjestu mogli glasno preispitati. Ali sve po redu…

Grafika “ključ”: Elisabeth Satovich

Ta društva, ka imaju po ključu “sigurno” jedno ili već mjest, su odzgor u grafiki nabrojena, na pravo stoji broj savjet:nic. Tako ima na primjer HKD troja “sigurna” mjesta i HAK jedno “sigurno” mjesto u Savjetu. Druga društva – to su DOGH, HC, PAIN, KUGA, TMŠJ, ZIGH – si “dilu” jedn:u zastupn:icu ili već, k:a imaju jur mjesto u Savjetu. Moglo bi se i reći, da ova društva nimaju automatski poslani:cu u Savjet.

U praksi su čudakrat nominirane iste osobe, ke su jur od onih “ključnih društav” predložene. Isto tako su ona društva obično kako povezana i imaju slične cilje, tako da nebi postojale kontrarne želje i pritisak na jednu osobu, ka zastupa dvoja ili troja društva, je razloži:la jedn:a savjet:nica.

Kreativan, znamda besmislenbesmislen – sinnlos input sa strani redakcije: Ako sva “neključna” društva predlažu totalno druge osobe nego to “ključna” djelaju, bi se moglo ispostaviti, kako zacementiran je ključ. Tomu otvorena pitanja, na ke se more odgovoriti na primjer s komentarom:

  • Profitiraju “neključna društva” od kooperacije kod nominacije?
  • Ako na kraju valja mandat “ključnoga” društva: Su “neključna” prisiljena toj kooperaciji, jer drugačije uopće ne bi imale zastupni:cu?
  • A konačno: Hasni društvam uopće kooperacija i savez s “ključnim društvom” u gremiju, kade se sve čini inako unajpr nakanjenounajpr nakanjeno – vorgeplant i odlučeno?

Ključ i podiljenje kurijov: Politički dogovordogovor – Vereinbarung

Ov ključ – da neka društva imaju garantiran glas, a druga ne – nije u Zakonu zapisan, nego je bio ončas rješenje Waltera Priora i Nikija Berlakovicha o političkom problemu med Socijaldemokratskom i Narodnom strankom. Ali on nije jedino takovo rješenje.

“Va prošlosti je bilo tako da su i u mojoj stranki računali, ki ima većinu u Savjetu i SP - i ti su računali. Tako se nikada nije ujedinalo i tako nije bilo Savjeta. Ja sam se onda s Walterom Priorom skupa sjeo … i sam rekao: Walter, ćemo se ujedinati na to, da ćemo stvoriti političku kuriju, društvenu kuriju i tako da se ne blokiramo 50:50 i da rotira predsjedničtvo.” 
Niki Berlakovich, diskusija 20 ljet dvojezičnih seoskih tablic - a sada?  

Rezultat te svadje u prošlosti je, da imamo i dvoja partijska društva, ka zauzimaju dvoja mjesta u društvenoj kuriji. Znači ako kaniš biti član Prezidija ili Djelatne zajednice, pravaš partijski politički mandat ili kod Narodne stranke ili kod Socijaldemokratske stranke. To je važno, jer to minja balansu unutar gremija. Savjet za hrvatsku narodnu grupu ima zbog toga političku težinu od 50% procentov (ada 12 savjetn:ic, namjesto samo 10). 

Predstavite si kratko, kako drugačije, znamda i napredno bi to izgledalo, ako bi ona 12 mjesta bila zauzeta s osobami, ka nimaju partijsko nasilje kod glasovanjanasilja kod glasovnaja – Stimmzwang – ča ne znači, da kod tih drugih kurijov ne postoji kakvo “nasilje” kod glasovanja. Ali o tomu u dojdućem članku ove serije. S druge strani bi moglo nastati zanimljivo, ako bi Zeleni ili NEOS utemeljili hrvatsko partijsko društvo (nevjerojatno, ali ipak: i FP). Ča bi bilo onda? 

Martin Ivancsics je rekao NG-u, da se to more preminiti, ako se ili Zakon tako premini, da ne moru već valjati kot “društva” (jer sada su po pravu društva) ili se oni sami najzad potegnu. 

Polag Nikija Berlakovicha se more diskutirati, u koj mjeri je još relevantno, da sidu u društvenoj kuriji dvoja partijska društva. “Kod utemeljenja Savjeta je to bilo ključno”, razloži Berlakovich. Po osobnom mišljenju su mu komunalna društva još svenek važna u Savjetu.

Na svaki način bi se moglo u toj predvidjenoj djelatnoj grupi (vidi 1. članak ove serije) odnosno u “novom” Savjetu o ovoj politizaciji kroz zadnja vrata diskutirati. 

Ako si političar:ka

Politička kurija ima na papiru 10 mjest u Savjetu. Teoretski moru sv:e, k:e sidu u dvojezičnoj općini u Gradišću u općinskom tanaču ili, k:e sidu na primjer u zemaljskom saboru, biti moguć:e kandidati:ce za Savjet. 

Podiljenje mjest po stranka poračuna Savezno kancelarstvo pomoću sistema „d’Hondt“. Za sadašnju periodu su bili općinski izbori 2017. važni. Uključu se ali samo rezultati dvojezičnih hrvatskih općin i sel.

Ki izbori su ov put važni za podiljenje mjest? Polag kancelarstva se još nisu ujedinal:e, ke izbore ćedu kot faktor ili faktore zeti, tako BKA prema NG-u. Pokidob nedavno nisu bili općinski izbori, more biti, da izaberu općinske izbore 2017. i zemaljske izbore 2020. kot faktore.

Takozvani izvidni postupakizvidni postupak – Ermittlungsverfahren ada još ne biži. Potom slijedi postupak nominacijepostupak nominacije – Nominierungsverfahren. Onde se osobe – kot odzgor razloženo – iz općinskoga tanača ili zemaljskoga sabora predlažu. Gdo osobu predlaže, piše i stav o predlogustav o predlogu – Stellungnahme. Po zakonu se smu nominirati samo osobe, ke djelaju u interesu gradišćanskih Hrvat:ic i ke se zalažuse zalažu – sich einsetzen za savezni zakon. U praksi je nažalost isto tako, da stranke pošalju osobe, samo da napunu ona mjesta. Naravno se more fenomen “rukodizača”“rukodizač” – “Handheber” i u drugi kurija najti. 

Ide i obratno: Koč imaju stranke i sriću najti osobe, ke se zaistinu zanimaju za djelovanje u Savjetu i se dobrovoljnodobrovoljno – freiwillig javu za to. Po postupku nominacije valja Zakon za slušanjeZakon za slušanje – Anhörungsrecht, kade je moguće javiti prigovoreprigovori – Einwände i kritiku kancelarstvu. Na koncu postavi kancelar:ica savjetni:ce. 

Još jedan zanimljiv detalj, ča se tiče zastupn:ic stranke, se najde u Zakonu pod §4 odsj. 5. Polag Zakona more svaka stranka, ka je u glavnom odboru Nacionalnoga vijeća, poslati jedn:u zastupn:icu na sjednice. Ona osoba more sudjelivati kod tanačenja, ali ne smi glasovati. 

Martin Ivancsics, ki je jur duga ljeta savjetnik, je NG-u razložio, da su i redovito zastupniki od Zelenih, Narodne stranke, Socijaldemokratske stranke i FP-a sudjelivali – FP u zadnjem času manje. Mandatar:icu NEOS-ov da još nije opazio kod sjednic.

Ako te crikva predloži

Crikva – u našem slučaju Hrvatska sekcija ili od 2019. Hrvatski vikarijat željezanske biškupije – more dv:i gradišćansk:e Hrvat:ice nominirati. To ne moraju biti duhovniki. 

„3. als Angehörige der Volksgruppe von einer Kirche oder Religionsgemeinschaft vorgeschlagen wurden.“

(Zakon o narodni grupa §4 odsj. 2 br. 3)

Željko Odobašić, biškupski vikar, je NG-u razložio, da se za nominaciju savjetn:ic u crikvenoj kuriji na skupnoj sjednici diskutira. Sv:e, k:e su u Hrvatskom vikarijatu aktivn:e – ada osam osobov – su pozvane dojti na sjednicu. Obično je, da preuzima vikar jedno mjesto, ako ima lazno, tako Odobašić. Za onu drugu osobu se raspravljaraspravljati – konferieren

Zač ravno katoličanska crikva? Katoličanska crikva je dugi čas bila važna za obdržanje gradišćanskohrvatskoga jezika i – tako se kod nekih još svenek kaže povezanost ovoj crikvi. Ona je i još svenek jedina, ka ima sekciju ili vikarijat, ki je odgovoran za narodne grupe. Ali zanimljivo bi bilo, ako bi koč ka druga crikva ili vjerska zajednica imenovala jednu ili dvi osobe za Savjet.

Reforma prez uspjeha

Da crikva zauzima dvoja mjesta u Savjetu bi mogli postaviti u pitanje. Zač? 

Jedna misao u vezi s crikvenimi zastupnic:ami u Savjetu: Oni moru biti dokaz, kako daleko je u Austriji država odvojenaodvojeno-getrennt od Crikve. Naime nije.

Polag predložene novele 2012. su kanil:e to Josef Ostermayer, bivši državni tajnik (SP), i nek:e političar:ke preminiti i crikvenu kuriju iz Zakona izostaviti. Ne samo crikvenu, nego i političku kuriju! – Ok, znamda ne čisto van zeti, ali znatno reducirati.

Po predlogu bi trifrtalj mjest u Savjetu bio zauzet zastupni:cami društav, a frtalj  eksperti:cami za narodne grupe (kulturno, socijalno, konfesionalno, regionalnopolitički, ekonomski, jezično, etc.). Pokidob je ta predložena novela i sadržila skurilne točke, se i ova točka obnovljenja nije mogla probitiprobiti se – sich durchsetzen i tako je ostalo podiljenje mjest u Savjetu po starom. 

Je li bi se u današnjem vrimenu ova točka probila? Odgovara konstrukcija uopće još duhu vrimena?


Treti i (vjerojatno) zadnji članak sadašnje serije će se baviti biranjem predsjedn:ice i potpresjedn:ice, sistemom “jednoglasnosti” i jednom opcijom, ka bi mogla ča preminiti… 

Ilustracija: Sebastian Wiesinger
Izvještaj: Marica Zvonarits

Suradnja: Konstantin Vlasich, Elisabeth Satovich


Izvori

4. Bericht der Republik Österreich gemäß Artikel 15 Abs. 1 der Europäischen Charta der Regional- oder Minderheitensprachen

https://www.ots.at/presseaussendung/OTS_20120301_OTS0212/ostermayer-volksgruppengesetz-mit-breiter-zustimmung-aller-volksgruppen

https://www.martinus.at/2019/10/22/bischof-zsifkovics-erhebt-kroatische-sektion-zum-eigenstaendigen-vikariat

https://www.martinus.at/kroatischesektion

https://www.ris.bka.gv.at/GeltendeFassung.wxe?Abfrage=Bundesnormen&Gesetzesnummer=10000602

https://www.ris.bka.gv.at/GeltendeFassung.wxe?Abfrage=Bundesnormen&Gesetzesnummer=10000614

Piši komentar

Your email address will not be published.