/

Društva: Kade su mladi?

Komentar o manjinskom brain-drainu

Gradišćanski Hrvati izumiraju. To nije ništ nogova. Isto tako nije novost, da se različna društva boru protiv izumiranja kulture i jezika (barem to velu). Neka ta društva i njevi resursi od strane Saveznoga kancelarstva su djelomično desetljeća pod kontrolom istih ljudi.

Generacijska personalna monokultura je teška podlogapodloga-Unterlage za inovaciju, obnovu, nove ideje i strategije na polju gradišćanskohrvatske scene. Postoji već ili manje konsenc, da je dobro i važno imati naraštaj u društvu, ne samo da se imaju nasljedni:ce, nego i kao motor kontinuiranoga razvitkarazvitak-Entwicklung. Jedan vrlo stari velikan naše narodne grupe mi je rekao, da djelovanje s mladimi drži pamet mlado. A zato ide. Nije važna starost tijela, nego pameti.

Primjer iz gospodarstva

Ako se upitamo kod naših dugoljetnih funkcionarov, onda čujemo, kako rado bi imali naraštaj u svoji društvi. Kad se upitamo za ponudu društva za mlade ljude, ili je pitamo zašto oni mislu da nije naraštaja, onda stavimo ruke pred oči i mašemo glavom.

U broju 30/2021 izdanja magazina profil sam čitao članak o tomu, kako je bivši šef OMV-a nastao partner jednoga start-up-a na sektoru električne mobilnosti. Mladi osnivač firme je uložio znanje i inovativnu ideju, a stari veteran na gospodarstvenom terenu je doprinesao financijska sredstva, iskustvo i kontakte. Poduzeće je kroz ovu generacijsku suradnju moglo prosperirati na jedan način, koga bi pojedini akteri sami nebi uspjeli stvoriti.

A zašto mi Gradišćanski Hrvati ne uspjemo koristiti većgeneracijske sinergije, nego gledamo kako društvo za društvom degenerira?

Primjeri iz scene

Na mladi očividno ne leži. Nisu zatvoreni prema starjim generacijam. Kot primjer mi služi priredba prilikom 20. obljetnice postavljanja dvojezičnih seoskih tablic u Gradišću, ku je Hrvatski akademski klub organizirao u KUGI u Velikom Borištofu. Neki današnji aktivisti HAK-a to vrime još nisu bili na svitu. U programu su bili predvidjeni govori od takozvanih starih HAKovcev. Potom je stala na planu diskusija na pozornici s mladimi diskutanticami i diskutanti. Znači: Prvo su slušali mladi, a stari su predavali. Potom bi bile uloge obrnute. Sve predavačice i svi predavači su prekoraknuli dodiljeno vrime. Neki su već od duplo tako dugo povidali, nego je bilo dogovoreno. To prekoračenje je išlo na stroške mladih diskutantic i diskutantov. Aktivna generacija HAK-a je kroz pozivnicu otvorila priliku za generacijsku izmjenu. A stara generacija im se je zato – kot opisano – “zahvalila”. Je to fair?

Pokus 1980/1, backcover

Drugi plakativni primjer mi daju Hrvatske Novine (broj 29/2021). Čitao sam mišljenje glavnoga urednika, ki je svoj prostor na strani dva koristio, da sniži uspjeh Novoga glasa online (NG.online). Glavni urednik HN prispodablja NG.online s jednomim časopisom, koga je on sam napravio krajem 1970ih kad piše skoro 45 ljet kašnje opet slična, morebit još i ista ideja. Neke teme su morebit slične, ali nikako to ne more biti ista ideja. Uloga informacijske tehnologije (i kompetencija na polju te tehnologije) kod projekta NG.online je ključna. Ona omogućavaomogućivati-ermöglichen ne samo drugi način transporta sadržaja, nego nove načine prezentacije i formate, ki pred 45 ljet nisu bili mogući. Da se ne vidi ta fundamentalna razlika je more bit jedan su-uzroksu-uzrok – Mitgrund, zašto su Hrvatske novine upale od gradišćanskohrvatske avantgarde informacijske tehnologije početkom 1990-ih u zastoj razvitka, ki se je stoprv prelomio novimi suradnicami.

Glavni urednik je naravno slobodan, da piše komentare u ki nevredjuje djelovanja mladih aktivistov, ali ako u jednom broju pismeno gazim po naraštaju i se u istom tekstu sam zvišavam, onda se ne morem u drugom broju pitati, kade je naraštaj (Odgovor: protirao si ga).

Manjinski brain-drain

Ali ov stil zahadjanja s naraštajem se ne najde samo unutar HAK-a ili u Hrvatski Novina. Na čeli naših društav, ka se po broju dodiljenih subvencijov Saveznoga kancelarstva zovu velika društva najdemo dost osobov, ke si samo želju naraštaj u ulogi podložnoga slugesluga-Diener (ili službenice), ki (ka) se da stalno školovati.

Kako se zahadja s (relativno mladimi) ljudi, ki ugrožavaju uhodanu uredbu je posebna tema. U najboljem slučaju ignoriraju mladje generacije. Ali ignorancija ide i u drugi smir: Namjesto da mladi ljudi trošu živce i slobodno vrime u konfliktu sa starimi generacijami, si najdu jednostavno (izvan gradišćanskohrvatske scene) druga polja za angažman, kade je veselije i kade je cijenu.

I ovde je ignorancija još najbolji slučaj. Neka društva se moraju boriti sa zločestim odzivom, ki se širi med mladimi ljudi. Neki od toga zapravo ništ neznaju ili ne kanu čuti.

U tom smislu moru neki peljači biti srićni, da postoju još neki bedaki, ki se boru s njimi i pišu ovakove članke. Ali i nas bedakov je sve manje …


Daljne informacije

HN-komentar

Slika: Daniel Öberg/unsplash


Piši komentar

Your email address will not be published.

Latest from Blog

Cringe! – viče konj

Situacija je u trenutku jako nategnuta. U gradišćanskohrvatskoj politiki nas bavi to šmišno novo društvo, u