Wie steht es um die Literatur der Volksgruppen? Wer schreibt noch in seiner Muttersprache? Was beschäftigt Autor:innen, Übersetzer:innen und Wissenschaft? Kako većjezično pisati?
Gosti. Gäste: Katharina Janoska, Ana Schoretits, Clemens Prinz & Felix Kohl.
Zweiter Teil von GRENZENLOS LESEN Goes Digital.
čitati bez granic
oni granici te genel
határtalan olvasás
GRENZENLOS LESEN
Audio
Čitanja. Lesungen.
Detalji druge epizode
Notice o konstelaciji epizode
Dvorac u Keresturu je magično mjesto. To u trenutku shvatiš, kad ga zagledaš ili kad stupiš kroz velik ulaz u zeleni dvor. Skoro shranili su ta kaštel na rubu sela. Prije nek smo snimili epizodu koncu aprila, smo ostavili aute na gvišno najlipšem parkiralisću Gradišća, cvijet čerišanj pada na obloke. Nutri te čeka vlasnica dvorca Barbara Lehmden, ka je u prošlosti organizirala literarne priredbe u dvoru dvorca pod imenom “Literatur im Grünen”. Nje pokojni otac, Anton Lehmden, je jedan od najpoznatijih austrijanskih umjetnikov druge polovice 20. Stoljeća – on valja s Arikom Brauerom i Ernstom Fuchsom kot jedan od osnivačev Bečanske škole Fantastičnog realizma. Lehmden je u 60. ljeti kupio kaštel od općine, ki je prije bio u vlasničtvu obitelji Esterhazy. Lehmden je renovirao kaštel prik pedeset ljet dugo do svoje smrti 2018. ljeta. Prije koč je u njem „Felix“ (da, točno ketchup) lograo kakove konzerve onde, tako nemarno se je zahajalo s dvorcem. Niti oblokov već nije imao.
Diskusija festivala “Čitati bez granic“ je snimljena u viteškoj dvorani, tako se zove velika soba s drvenim, črljenim plafonom i velikimi inštalacijami s kipi Antona Lehmdena. Pri koncipiranju epizode nam je bilo važno pozicionirati manjine naše zemlje u jednu okolicu, ke nisu naučne. Veliko, impozantno. Sve to, ča rijetko reprezentiramo. Premda bi kaštel u Keresturu znamda i zbog škure povijesti bio dobra lokacija za snimanje ove epizode. U NS-režimu su u njem bili židovi prisiljeni djelati. Židovskog zastupnika za gradišćansku literaturu nismo našli.
Isti uzrok ima činjenica, da ne postoji čuda literature iz narodne grupe Romov i Sintov, tako Katharina Janoska. Ne samo zbog strukturalnog izgraničenja manjine prik stoljeć, nego i zbog Porajmos-a (rič na Romanes za term Holocaust) je zničeno 90 posto stavnovničtva Gradišćanskih Romov. To ima naravno i posljedice za literaturu iz manjine. Janoska sama ne govori Romanes, je opisala ali povijest nje obitelji u knjigi KriegsROMAn.
Clemens Prinz je u diskusiji nazoči kot stručnjak za ugarsku literaturu. Iz svoje domovine u Južnom Gradišću poslovno prevadja ne samo literarne tekste, nego sve moguće iz Madjarskog na nimški jezik. Uza to je i medijalno vrlo aktivan u tom, predstaviti političke razvitke Madjarske nimško-govorećoj publiki. U epizodi čita tekst autorice Aliz Mosonyi, u audio-čitanju i Tamása Jónása, koga je prevodio.
Ana Schoretits kot diskutantica i autorica ima najveć iskustva, to se vidi i čuje. Ona opisuje tradiciju hrvatskoga igrokaza, ali isto kako joj ide, ako se kaniš kraj gibati od manjinskog konteksta. Nije to lako, a i neki kolegi hrvatskog porijekla, da su ju jur opomenuli, da bi imal:e autor:ice iz manjine ta nalog, da moraju pisati po hrvatsku. U video-snimki smo nje tekste ugradili dva pute, treti tekst je za čuti kot audio-snimka.
Nimac Felix Kohl je u ovoj rundi znamda ta osoba, s kom se manje računa. Razlog zač je on u ovoj rundi je ali lako za razložiti. On djela na sveučilišću u Gracu, kade je nedavno skupa s profesorom Andreasom Lebenom i drugimi kot Dominikom Sriencom izdjelao monografiju o literaturi Koroških Sloven:kinj – u njoj ide zato, kamo se tematično, jezično i politično giblju proponenti literarne scene. Neke rezultate i tekste toga istraživanja on prezentira u video- i audio-formatu, prispodoba je svakako dobra i za Gradišćanski svit.
Knjige
- KriegsROMAn – Katharina Janoska
- Zadnji hrvatski Mohikanac. Pannoniens letzter Mohikaner. – Ana Schoretits
- Magyarmesék. Ungarnmärchen. – Aliz Mosonyi, prevodio Clemens Prinz
- Überregional, mehrsprachig, vernetzt: Die Literatur der Kärntner SlowenInnen im Wandel. – Felix Kohl, Erwin Köstler, Andreas Leben, Dominik Srienc.
Credits
Moderacija: Laura Untner
Režija: Konstantin Vlasich
Kamera/rez: Ralph Darabos
Animacija: Astrid Rothaug
Inicijativa: Felix Emmer
Koncept: Laura Untner, Konstantin Vlasich
Zadnja epizoda će tematizirati mladu liriku Gradišća. I nju ćemo publicirati na našoj stranici i prik social media platformov. Epizoda 3 slijedi početkom juna. A prva epizoda? Evo.
Hvala vam za zanimljivu temu i još zanimljivije ličnosti! Puno uspjeha i nadalje!