/

Ein Haus für Volksgruppen. Dom za narodne grupe.

Eine zweisprachige Annäherung an das Projekt.

U Borti planiraju gradnju skupnoga doma za gradišćanske narodne grupe. Gradišćanskougarsko kulturno društvo (BUKV)Burgenländisch-ungarischer Kulturverein/ BURGENLANDI MAGYAR KULTÚREGYESÜLET, Roma-Service i Hrvatsko kulturno društvo planiraju s bortanskom općinom koncept za ta dom u Borti. Novi glas se je pominao sa zastupni:cami ovih društav i se je upitao, kako daleko je ta projekt.

Nekoliko manjinskih aktivist:ic sanja o skupnom domu. Za jednoga je ta san već konkretan nego za drugoga. Jedni vidu tu zgradu kot mogućnost za predjelivanje povijesti, drugi se kanu pred svim koncentrirati na narašćaj, treti si predstavljaju lipe bale u toj zgradi. Sve sanje su na svoj način važne za opstanak narodnih grup. Prem da vani dalje hara pandemija, vlada optimizam, da će se san moći ispuniti. 

Ča je temeljna ideja?

Pominalo se je dosad o želja i ideja za skupni dom, tako Martin Kerstinger, tajnik HKD-a i stopr kratko odgovoran za ured na jugu. Diblje u detalje idu pripadniki ugarske manjine i manjine Romov, ki su duglje involvirani u djelovanje na licu mjesta. Ludwig Frauer, predsjednik BUKV-a, je razložio da su BKA-u predali molbu, u koj kanu konkretizirati plan za gradnju doma. Iris Zsótér, ka je pokrenula inicijativu, naglašava, da je još dalek put do realizacije.

Dica i narašćaj

Trenutni manko da je u Borti, da kumaj postoju prostorije za manje priredbe, tako Ludwig Frauer od BUKV-a. Postoji OHOOffenes Haus Oberwart i velika dvoranaMessehalle, ali ove da su prevelike za priredbe kot dičje kazališne igre. Na ovom bi se jur moglo viditi težišće doma, ko je natuknula Zsótér, ka je sama učiteljica.

Fokus neka leži na dici i narašćaju u izobrazbi ali i na kulturnom području. Frauer razlaže, da su planirane prostorije nutri i vani za priredbe, podvaranje dice, za jezične tečaje, za seminare i za probanje muzičkih, folklornih i kazališnih grup. Uz to ćedu imati skupnu vežu i skupnu biblioteku. Dodatno ćedu imati ona tri velika društva svoje urede u ovom kompleksu, tako Frauer. Zsótér isto naglašava, da kanu tako ostvariti skupne projekte sa školami. U trenutku nudu u Borti separatno ugarska društva tečaje i društva Romov podvaranje za dicu. Pomoću centra bi mogla zajedno odrasti u jednoj okolici većjezičnosti, tako vizija Irise Zsótér.

Emmerich Gärtner-Horvath natukne, da more svaka narodna grupa imati već od jednoga društva u domu. Nadalje tvrdi on – ali to bi se i moglo viditi kot opći cilj – da se ovde rodi mogućnost za intenzivnije skupno djelovanje i za proširenu izmjenuizmjena-Austausch med manjinami. Naprimjer ako ide za skupno predjelivanjepredjelivanje-Aufbereitung povijesnih informacijov o narodni grupa, tako Gärtner-Horvath, ki nije samo predsjednik društva Roma-Service nego i predsjednik Savjeta Romov. Inicijatorica Zsótér javlja, da ov dom neka bude za sve ovde, ada bi mogla naprimjer muzička kapela gradamuzička kapela grada-Stadtkapelle, ka nije manjinsko društvo, koristiti prostorije doma za svoje priredbe.

Faza jedan 

Manjinska društva su skupa s bortanskim načelnikom, Georgom Rosnerom (VP), imala jur nekoliko sjednic. On javlja prema NG-u, da stoji pozitivno prema projektu i u njem vidi obogaćenje za Bortu. Je li bi se varoš i financijsko priključio projektu, da još ne more odgovoriti, jer još ne postoju konkretni plani za zemljišće, zgradu ili financiranje.

Ideja je jur par ljet stara, ali pokidob je Savezna vlada odnosno BKA ljetos stvorio daljnji lonac za subvencije, imenom „Sonstige“, su skupa na sjednica počeli diskutirati. Još nije sigurno, je li će BKA podupirati koncipiranje i planiranje. A i kod društav je čuda pitanj otvoreno: Gdo će planirati? Kako visok je budžet? Kako će organizacija i poslovodstvoposlovodstvo-Geschäftsführung u domu izgledati i je li ćedu društva platiti stanarinustanarija-Miete ili se odlučiti za ku opciju kupnje?  Iako bi još nekoliko ljet moglo durati dosle stoji dom u Borti, je ovo put u dobar smir, tako Kerstinger.

Dobar čas za realizaciju

Ako prvi put čuješ ideju projekta, zvuči izvanredno. Čudna nije. Tri uzroki, zač je vridno, nadalje zalagati se za ov projekt: Prvič općina, ka bi tu gradnju dozvolila, podupira projekt. Sv:e, k:e su jur koč ča zgradil:e ili kanu ča zgraditi, znaju, da ako je općina protiv, onda ništ ne ide. Drugi uzrok su moguće subvencije iz „Sonstige Zuschüsse“ sa strani kancelarstva. Ov projekt pokriva velik dio težišćev, ka su opišena kot predlogi prikmanjinskoga projekta. Tretič ima i EU lonce za podupiranje kot naprimjer „EU funding for Roma equality, inclusion and participation“, kade projekt odgovara programu.

Izvještaj: Marica Zvonarits, Konstantin Vlasich


Piši komentar

Your email address will not be published.