Reakcije na prvi dvojezični savezni zakon. Reaktionen auf das erste zweisprachige Bundesgesetz.

Deutschsprachige Zusammenfassung einblenden

Reakcije na prvi dvojezični savezni zakon

Sada se more na pravnom informacijskom sistemu države (RIS) najti prevod Zakona o plebescitnoj donaciji na slovenskom jeziku . Ovo je prvi savezni zakon, ki postoji dvojezično. Stranke savezne vlade vidu prijevod kot znak cijenjenja. A kako se to prima u Koruškoj?

Zakon o plebescitnoj donaciji Abstimmungs-spendegesetz – po slovensku: Zakon o plebiscitni donaciji 2020. je u prošlom ljetu formuliran, pandiljak je objavljen i na drugom, manjinskom jeziku u RISu. Lani je bila 100. obljetnica narodnog glasovanja Koruških Sloven:kinj prilika, da je savezna vlada odlučila, stvoriti zakon i isplatiti dodatnu subvenciju za slovensku narodnu grupu u višini od 4 milione Eurov u perijodi 2020. do 2024.

Ministrica i slovenski klubi

Susanne Raab, ministrica za integraciju, nadležna i za narodne grupe (VP), javlja prema API, da je zakon sam i prijevod zakona “posebna gesta” i znak cijenjenja prema slovenskoj manjini za 100. obljetnicu. Predsjednik KSŠŠK-a Klub slovenskih študentk in študentov na Koroškem, Roman Petek, je reagirao na izjavu ministrice Raab. Iako on vidi prijevod saveznoga zakona pozitivno, je izjavio, da bi za jačanje identiteta Koruških Sloven:kinj tribalo već od “posebne geste svakih 100 ljet”, tako Petek prema Novom glasu. Jera Jagodic, predsjednica KSŠŠG-a Klub slovenskih študentk in študentov v Gradcu se odziva na prijevod pozitivno, ima ali za dodati, da je bio čas oko 100. obljetnice pun otvorenih pitanj i nezavršenih dialogov.

Jagodic kritizira, da u zakonu nisu sva seoska imena prevodili na slovenski jezik. Znači, da su u slovenskom zakonu kod najveć sel hasnovali nimška imena – naprimjer Bleiburg namjesto Pliberk ili Griffen, po slovensku bi to bilo Grebinj. Jagodic se ufa na ispravljenje.

Partijske izjave i želje iz Gradišća

Jednu posebnost prijevoda napominja socijaldemokratski zemaljski poglavar Koruške, Peter Kaiser u izjavi. On razlaže, da je slovenski jezik ovako napravio daljnji, važni korak i nabraja med drugim slovensku naobrazbu i službeni jezik. Nesporazumno se kaže Savez budućnost Austrije BZÖ Kärnten (bilješka redakcije: još postoji), ki se čudi korišćenju koruškoslovenskog jezika kot službenog na saveznoj razini i onda ide dalje zbantovanjem manjine.

Olga Voglauer, govoračica Zelenih za narodne grupe i Koruška Slovenka, vidi prvi prijevod kot znak cijenjenja. U tom da Voglauer ne vidi samo simboličnu politiku, nego zakon, ki će bit na dobrobit projektov i općin Koruških Sloven:kinj. Nadalje i vidi VP-govorač za narodne grupe, Niki Berlakovich, ov zakon kot konkretnu potporu i se veseli prijevodu. Voglauer upozorava, da je važno misliti dalje . Za nju je po sebi razumljivo, da se u budućnosti svi zakoni, ki su za narodne grupe relevantni, prevodu.

Alex Wukovits, predsjednik Hak-a, je rekao prema NG-u, da iako ide slovenski zakon u dobar smjer, bi si željio ovakove korake i za gradišćanskohrvatsku manjinu. Barem zakon o narodni grupazakon o narodni grupa – Volksgruppengesetz bi se morao prevoditi na sve jezike narodnih grup Austrije, tako Wukovits.