//

Židovska Borta. Jüdisches Oberwart.

Sinagoga i židovski cimitor. Synagoge & jüdischer Friedhof. Videovorträge mit burgenlandkroatischen Untertiteln.

21 min. čitanja

Židovski cimitor Borta

Ursula Mindler-Steiner über den jüdischen Friedhof Oberwart

Mi se nahadjamo na bortanskom židovskom cimitoru. Cimitor je znamenit, jer je još jedino originalno mjesto židovskoga života kot je prije bilo. Nasuprot cimitoru postoji sinagoga samo još kot zgrada. Aktivnu funkciju sinagoge je izgubila. Mi ne znamo točno od koga ljeta postoji cimitor. Svi izvori ča drugoga velu. Ali to ča moremo reći je, da je najstarji grob iz ljeta 1896., a namladji grob iz 1950. ljeta.

Ča se nadalje zna, je to, da je egzistirala jedna Chewra Kadischa, jedna takozvana židovska zajednica za pokope. Ona se je skrbila za sve rituale dokle se utemeljila vjerska zajednica u Borti. Općina Borta je za vrime nacionalsocijalizma arizirala židovski cimitor. Danas je židovska zajednica Graca odgovorna za bortanski židovski cimitor. Izviditi se more, da već ne postoji samostalna židovska zajednica u Borti. Cijelo južno Gradišće pripada u ovom poslu Gracu. Kad židovski cimitor još nije bio izgradjen, su Židove pokopali na lutorskom cimitoru. Zač je ali ov cimitor ovako poseban? Jedna posebnost je, da su svi grobni kameni napisani na prednjoj strani kamena.  Natpisi su najvećim dijelom na nimško-hebrejskom ili ugarsko-hebrejskom jeziku. Oni kameni, ki imaju i hebrejski tekst, su jako kratko držani. To znači, da ne moremo ovde najti klasične židovske grobe, ki imaju na svojem kamenu dužički biografski pregled pokojnoga. Dodatno se zna iz izvorov i dokumentov, da je postojala multivjerska pratnja, ka je sprohadjala ljude pri pokopi u Borti.  Ovo je isto ča posebnoga.

Ovo je zato relevantno, kad nam ovo povida, kako je bila orijentirana židovska zajednica u Borti.  Bila je ovo jedna neologna zajednica, znači jedna zajednica, ka se je lučila od ortodoksije. To se vidi na grobi, natpisi i na simboli na grobi. Posebno istaknuti kanim tri grobe. Prvi grob je grob Gàbora Kohna. Imenovan je kot jedan Honvèd-borač. To znači da je za vrime revolucije 1848/49. ljeta Borta još pripadala Ugarskoj. Tako je Kohn bio borac za domovinu. Borio se je za Ugarsku, a to je bilo obitelji jako važno. I oni su to dokumentirali na njegovom grobu na ugarskom jeziku, tako da je razumljivo i za ljude, ki nisu Židovi. Ovo se sada more različno interpretirati. Na jednu stran se to more razumiti kot posebni naglasak. Obitelj je kanila naglasiti, da se je Kohn borio za svoju zemlju.

Kroz antisemitizam se je Židovom predbacivalo suprotivno, naime da se ne maru za zemlju u kojoj živu. Drugi grob sliši Gustavu Löwyju. Na tom kamenu vidimo dva simbole: kantu i kotlinu. – simboli Levitov. Löwy je isto zanimljiva osoba, kad se je narodio u Solunku i kad tako sliši prvoj generaciji bortanske židovske zajednice. On je bio aktivan član židovske zajednice i je potpredsjenik, kad se je  vjerska zajednica utemeljila 1930. ljeta. Treti grob je grob jedne žene, imenom Else Fleischer, rodjena 1902. ljeta. Grob je tipičan po tom, jer su na bortanski cimitori pokopani ne samo Bortanci i Bortanke nego i ljudi, ki su umrli u špitalju – tako i gospa Fleischer. U Borti je postojao dosta rano špitalj. Znači ona je zapravo iz Pinkafelja, ali je umrla i pokopana u Borti.

Najzad karti. Zurück zur Karte.

Sinagoga Borta

Ursula Mindler-Steiner über die Synagoge von Oberwart

Mi se nahadjamo pred današnjom centralnom muzičkom školom u Borti. Ovo je bila bivša sinagoga. Uzidala se je 1904. ljeta, jer je židovska zajednica tribala već mjesta. Tokom 19. stoljeća se je utemeljila židovska zajednica u Borti. Sve već ljudi se je doselilo u Bortu a med njimi su bili i Židovi i Židovke. Tako je nastala židovska zajednica. Tokom vrimena je nastala molitvena hiža premala za zajednicu, ka je sve već rasla. Odlučili su se zidati sinagogu. Naravno je imalo zidanje i simboličan cilj, naime neka bude reprezentativan simbol poleta židovske zajednice.

Bortanska židovska zajednica je bila ortodoksna zajednica i je bila filijala zajednice u Solunku. Početkom 20. stoljeća se je ali zajednica počela emancipirati, ča se je pokazalo u zidanju sinagoge 1904. ljeta. Imala je 120 sidal i koruš za žene. Od blagoslavljanja sinagoge se zna, da je bila velika i većjezična fešta. Sudjelivali su Židovi i Židovke, ali isto i ljudi druge vjere. Nažalost imamo malo informacijov o sinagogi, kad imamo malo slik ili razglednic.

Pred nekolikimi ljeti se je študentom Tehničkoga sveučilišća u Beču (TU) ugodalo, pomoću zidarskih planov, virtualno rekonstruirati  sinagogu. Postoju i dvi razglednice od sinagoge. Jedna razglednica kaže bortanske znamenitosti onih ljet. Ova razglednica se je producirala u času Gyule Kohna, ki je bio židovski tržac. Za viditi je željeznica, glavna cesta i vjerske zgrade, kot katoličanska crikva, lutorska crikva, reformirana crikva i sinagoga. Druga razglednica se je stoprv pred kratkim našla i je jako značajna, kad kaže malo nutarnji dio sinagoge. Natpis na kipu kaže, da je postojao i prezbiterij. To naravno ne odgovara, kad je to bila sinagoga. Vidi se škrinja tore a iznad tore se vidu tablice deseterih božjih zapovidi. Pred škrinjom i tablicami se vidi na kipu rabi. Bortanski rabi je bio od 1923. ljeta Felix Blau, ki je iz Solunka došao u Bortu.

Sinagoga Borta.

Ljeta dugo se je svadilo oko osamostaljenja bortanske vjerske zajednice. Bortanci i Bortanke su dobili borbu i tako se je 1930. ljeta utemeljila samostalna bortanska vjerska zajednica. Jur 1938. ljeta su naciji raspustili ovu vjersku zajednicu. Tako je Borta ne samo najmladja zajednica Gradišća, nego i zajednica, ka je i najkraće egzistirala. U Borti ne postoji židovska gradska četvrt ili geto. Znači, Židovi i ne-Židovi su živili skupa u gradu. Ča Bortu od drugih židovskih zajednic u toj dobi razlikuje, je to, da su bili Židovi u ne-židovski društva aktivni. Isto znamo, da su u Borti bila židovska društva. Po takozvanom priključenju u marcu 1938. ljeta. se je sve u Borti, tako i sinagoga, arizirala. „Arizer“ je bila bortanska općina, ča znači, da je općina sinagogu upotribila kot stan za ognjobrance. Po boju se je sinagoga restituirala. Od 1997. ljeta se u ovoj zgradi nahadja muzička škola.

Najzad karti. Zurück zur Karte.

Ein Projekt der BFG in Kooperation mit Novi glas

Piši komentar

Your email address will not be published.