//

Židovska Svetica za Jezerom. Jüdisches Frauenkirchen.

Sinagoga i židovski cimitor. Synagoge & jüdischer Friedhof. Videovorträge mit burgenlandkroatischen Untertiteln.

Sinagoga u Svetici za Jezerom

Herbert Brettl über die Synagoge Frauenkirchen

Mi se nahadjamo na bivšem mjestu sinagoge na „Synagogogenplatzu“, kako se veli u Svetici za Jezerom. Po doseljenu židovskih obitelji u Svetici za Jezerom, su oni imali molitvenu hižu u Esterházyjevom majeru. Izvori velu, da je i ta molitvena hiža jur ležala na ovom mjestu. Oko 20 ljet kašnje se je uzidala prva sinagoga, ka je zgorila. Daljnja sinagoga, ka je bila malo veća, se je uzidala, ali i ona je zgorila 1840. ljeta. 1842. ljeta se je posvetila nova sinagoga.

Zgrada je bila jako velika, jer je zajednica narasla na 800 osobov i to su zeli u obzir pri planiranju, kad su uzidali sinagogu. Zdolnji dijel je bio za muže, a zgornji dijel je bio za žene. Sinagoga je bila lipo izmoljana. To znamo od pojedinih opiskov. Nažalost ne postoju slike od nutarnjega pohištva sinagoge. Mi nimamo i nikakovih podlogov i računov od zgrade. Tako si ne moremo predstaviti, kako je izgledalo iznutra.

Ova sinagoga se je 1938. ljeta od nacijov zaprla. Inventar se onda jur razvlikao. Toru su mogli još spasiti i ona se upotribljava još dandanas u Izraelu. Sinagogu i židovsku gradsku četvrt su 1939. ljeta licitirali. Od toga postoju dva kipi. To je bilo u januaru 1939. ljeta. Ne samo zidi su se odvukle nego i inventar. Vrimenski svidoki povidaju, da su požgali i knjige. Onda je ovo mjesto stalo prazno, dok je Paul Rosenfeld nije spasio od zanemarenja. Onda je opet 40 ljet dugo bilo prazno, dok se je jedno društvo 2012. ljeta zelo za ov posao i stavilo za zadaću da napravi jedno spomen mjesto. U istom ljetu se je to društvo utemeljilo i si je najprzelo, da na tom mjestu izgradi jedno mjesto susreta.

U toku gradjevinskoga djelovanja su se našli stari zidni dijeli. Ove je iskopao i osigurao arheološki team. Ovde su se našli zidni dijeli bivše barokne sinagoge, ka je 1840. ljeta zgorila i ki ostatki su još ovde vidljivi. Našli su se i tri stupi. To su stupi od sinagoge, ku su naciji 1939. ljeta srušili. Ovi stupi, to znamo iz računov, su se nalazili u škrinji tore. Ov „vrt spominkov“ neka bude spominak za ovo mjesto. On je i jedno spomen mjesto, ali i jedno nastavno mjesto, ko poišće čuda ljudi.

Najzad karti. Zurück zur Karte.

Židovski cimitor u Svetici za Jezerom

Herbert Brettl über den jüdischen Friedhof von Frauenkirchen

Mi se nahadjamo na židovskom cimitoru u Svetici za Jezerom, ki se nalazi na južnoj strani općine. Cimitor ima skoro 1.600 m², je relativno velik i ima skoro 1.200 grobnih kamenov. Ne zna se točno, kad se je izgradio. Nisu se našli i nijedni ugovori,  ki su se u onoj dobi zaključili s obiteljom Esterházy. Materijal kartov nam ali kaže, da je jur postojao, kad se je koncem 17. stoljeća izgradila općina. Postoji jedno pismo, u kom  je židovska zajednica zaprosila upravu Esterházyja za povećanje židovskoga cimitora. Povećanje ali nije slijedilo. Zato se vidi, da ima cimitor različne ravnice. Moramo misliti, da postoju grobi na različni ravnica. To se vidi na nasipi. Grobi su načinjeni od pješćanoga kamena. Ov pješćani kamen se po nekom vrimenu raspada. Malo grobov postoji od granita.

Kameni se nalazu na sjevernom dijelu staroga dijela cimitora i ovde je mladji dijel cimitora. Cimitor se je do 1938. ljeta koristio kot židovski cimitor. Zadnji pokop je bio u februaru 1938. ljeta. Onda je došlo do raspadanja cimitora i općine. Osebito nacionalsocijalistički načelnik je pokusio prenamijeniti cimitor u gradilišće. Mi smo našli pisam.

Postojali su jur plani, kako neka ona gradilišća izgledaju. Od kotarske uprave se je ov plan ali odbio, jer polag zakona se  cimitor smi stoprv 25 ljet po zadnjem pokopu raspustiti. Mi imamo čuda pisam od pogodjenih i pobignutih Židovov u Engleskoj, Izraelu itd., ki su se svenek skrbili, kako će se ov cimitor nadalje njegovati.

Cimitor se je jur pred 1938. ljetom od jedne kršćanske obitelji njegovao. Ona obitelj se je i pri boju i dugo po boju skrbila za cimitor. Postoju i male privatne pisanke, kade su zabilježeni pohodi potomstva iz cijeloga svita iz 1950-ih i 1960-ih ljet. Cimitor je još svenek jedno mjesto posjeta za generacije, ki išću ovde grobe svojih staristarjih i prastaristarjih.

Zanimljiv je grob obitelji Rosenfeld. Člani obitelji Rosenfeld su bili kot tršci žita aktivni. Laci Rosenfeld, je po mojem znanju, 1937. ljeta umro i je pokopan u ovom grobu. Njegov brat, Paul Rosenfeld, je bio jedini Židov, ki je došao najzad po Drugom svitskom boju u Sveticu za Jezerom i se je simo naselio. Moralo je biti ja mislim u 60-ti ljeti. Na ovom grobnom kamenu su zapišeni njegovi roditelji, i njegova sestra, njegovi nećaki i njegove nećakinje, ki su ali zapravo zakopani u Auschwitzu. Paul Rosenfeld je umro 2003. ljeta. On je bio zadnji Židov u Svetici za Jezerom. On se ali nije dao ovde zakopati nego na židovskom cimitoru u Währingu, mislim. Od vrimenskih svidokov se je na znanje dalo, da je ovde bio pokop maloga diteta, ko je pri bigu od bune u Ugarskoj umrlo. Mi ne znamo ali točno kade se je dite pokopalo.

Jedan daljnji zanimljiv grob je grob dr. Györgyja. Dr. György je bio okružni vračitelj. To znači, da je bio vračitelj gradske uprave. Najprije za Esterházyje i za upravu Esterházyjov, ali i za željezničare i tako dalje. Bio je ugledan človik, ki je bio poštovan u cijeloj općini. Njegov sin je nasljedio njegovu ordinaciju. Njega su, kot sve druge Židove 1938. ljeta zignali. Najprije je bio u Beču. Onda je morao pobignuti u Ugarsku ili njega su tamo najzad poslali. 1944. ljeta se je pred deportacijom u Auschwitz  u Budimpešti skupno sa svojom ženom i svojom kćerom umorio.

Najzad karti. Zurück zur Karte.

Ein Projekt der BFG in Kooperation mit Novi glas

Piši komentar

Your email address will not be published.