//

Židovska Gijeca. Jüdisches Kittsee.

Sinagoga i židovski cimitor. Synagoge & jüdischer Friedhof. Videovorträge mit burgenlandkroatischen Untertiteln.

Sinagoga Gijeca

Irmgard Jurkovich über die Synagoge Kittsee

Mi se nahadjamo ovde, kade je sada zid, pred mjestom, kade se je zapravo nalazila giječanska sinagoga. Ova dvokatna zgrada je bila gvišno koč marof. Još se vidu ostali dijeli marofske zidi. Kašnje je bila ova zgrada ženski kloštar, ali to isto nije dokazano. Vlasniki su bili u onoj dobi knezi Esterházy. Oni su Židove doprimili simo, jer su je pravali za ekonomski razvitak. Knez je Židovom stavio ovu zgradu na raspolaganje, kade se je načinila molitvena hiža.

Početkom 19. stoljeća je zgrada jur bila u posjedu židovske zajednice. Zajednica je nastala jako velika. Bilo je skoro 800-900 ljudi ovde najavljeno. Židovska zajednica u Gijeci je bila ortodoksna zajednica. Postoji samo jedna fotografija od unutrašnjosti. Povida se, da je bila jako lipa iznutra. Ne smi se zabiti, da su u ovoj zgradi bili i mali stani za starje ljude, ki su tribali podvaranje, a ne samo stani za rabija ili za grobara.

Došlo je ljeto 1938.: Sinagogu su naciji zaplinili i ispraznili. Pokusili su transportirati neke dragocjenosti u Željezno i je spasiti. Ali do Željezna nikada nisu došli. U židovskom muzeju u Beču je izloženo nekoliko stvari, ali ostalo je jako malo. 1945. ljeta, kad su u Čehoslovačkoj prognali Nimce, su oni bili u ovoj zgradi smješćeni. Vjerska zajednica je 1950. ljeta odlučila, da stanje zgrade već nije najbolje i zato su ju onda srušili. Ondašnji vlasnik imanja je onda ovo mjesto kupio. 2008. ljeta je zajednica postavila spomentablicu za Židovke i Židove i na uspomenu mjesta sinagoge.

Najzad karti. Zurück zur Karte.

Židovski cimitor Gijeca

Irmgard Jurkovich über den jüdischen Friedhof von Kittsee

Mi se nahadjamo na židovskom cimitoru u Gijeci. Židovski cimitor leži u dvoru takozvane Stare tvrdjave. Ov areal je slišio koč Staroj tvrdjavi. Zbog redovitoga zničenja se ovde već ništ nije izgradilo. Vladarske obitelji kot obitelj Liszty i kašnje onda obitelj Esterházy su Židove naselili i ovo mjesto su im stavili kot cimitor na raspolaganje. Pomoću natpisov na kameni se more viditi, da postoji cimitor od 1664. ljeta. Židovi su do 1934. ljeta pokopali ovde svoje mrtvace. Na površini od 1633 m² leži 150 grobov.

Pokidob su grobi od melindofskoga pješćanoga kamena, propada jur nekoliko grobov. Ovde na brižiću je i nekoliko rabijev pokopano. Najstarji su jur od 1664. ljeta ovde pokopani. Predzadnji rabi, ki se je ovde pokopao, je bio Meir Abeles. Njegov kamen je još u dobrom stanju. Prvu polovicu 20. stoljeća je bio on u Gijeci rabi. Jedan od najpoznatijih muži ovde je Hayyim ben Asher Anshel. Povida se, da je on predstavio Gijecu cijelomu svitu. A zač? On je uz svoje zvanje slikao i pisao hagadot. Giječanska hagada je nastala 1770. ljeta. Na prvoj strani se vidu dvi figure. Oni kažu Mojzeša s tablicami deseterih Božjih zapovidi. Hagada se čita na seder vičeri. Ona prikazuje historičnu pripovitku seljenja Izraelitov iz Egipta.

Po priključenju 1938. ljeta se skoro ništ nije na cimitoru uništilo. Početkom sedamdesetih se je giječanski Novi kaštel prenačinio u etnografski muzej. Tadašnji direktor, dvorski savjetnik Mais, se je zanimao za povijest. Kad je vidio skoro porušeni cimitor, je dao cimitor novo sanirati. Počeo se je baviti grobi i pozvao je svojega prijatelja dr. Vielmettija. Skupa smo mi sve kamene počeli registrirati i tako je nastala Gijeca kamenit arhiv. Ja sam giječanskoj općini jako zahvalna, da se skrbi za ov cimitor. Tako moru pohodniki, ki išću svoje preoce, najvećim dijelom grobe najti.

Najzad karti. Zurück zur Karte.

Ein Projekt der BFG in Kooperation mit Novi glas

Piši komentar

Your email address will not be published.