Debata o promjena Zakona o sveučilišću je jur prezentna od početka jeseni. Ministarstvo je planiralo minimalno dostignućeMindeststudienleistung za jedno akademsko ljeto. U konkretnom, dužnost postignuti 16 ECTS bodov po študiju u roku jednoga ljeta. To se ali – kroz otpor študentskih udruženj – do te mjere nije realiziralo.
Kako izgleda aktualna situacija?
Zasada se odredjenifestgesetzt zakon naliže študentskoga pravaStudienrecht, u kom piše, da študenti moraju postignuti najmanje 24 ECTS bode u toku četirih semestrov, znači dvih ljet. Novela koncem novembra ali još nije finalizirana. U diskusiji je bila – bar u tirkiznom ministarstvu za znanosti – i potriboća udjelati 90 ECTS bodov u toku trih ljet.
Za orijentaciju: Jedan ECTS bod sadržava po teoriji djelatno opterećenjeArbeitsaufwand od oko 25 uri. Jedan bachelor študij vrijedi 180 ECTS bodov. Za završetak študija u minimalnom vrimenskom razdobljuMindeststudienzeit je potribno 30 ECTS bodov po semestru. Za primanje študentske potporeStudienbeihilfe se triba 16 ECTS bodov na ljeto, a za štipendiju se more zaprositi s barem 30 bodov. Ada pritisak za “brzo” študiranje, odnosno polaganje ispitov jur duga ljeta egzistira – vjerojatno još i od početka Bolonjskog sistema.
Kada i za koga valja novi propis?
Novi zakon neka valja od zimskoga semestra 2021. ljeta i naliže bachelor i diplomske študije. Pogodjeni su ada oni, ki onda počnu novi študij na sveučilišću. Komu nije moguće tih 24 ECTS bodov u toku četirih semestrov postignuti, nima dozvolu se dalje študirati, odnosno će mu isteći dopušćenjeZulassung predmeta na tom univerzitetu za deset ljet. Zakon nije relevantan za one, ki su usred študija ili jur završili bachelor študij. Za master študije novi propis neće valjati.
Zač ograničiti študij na odredjene ECTS bode?
Deviza od strani tirkizno-zelene vlade se zove “leistungsbezogenes Studienrecht”. Cilj pooštrenih mjer je skraćivanje duranja študija. Univerzitet da je postao “kultura neodvisnosti”. Samo manjina študentov uloži puno djelatno vrime u študij, a to da zapravo nije smisao študiranja. Med ostalim peljač sekcije za sveučilišćaHochschulsektion Elmar Pichl je ta aspekt označio u časopisu za sveučilišno pravoZeitschrift für Hochschulrecht. Ča politiki fali, je navodno “ozbiljnost i obaveza”“Ernsthaftigkeit & Verbindlichkeit” od strani študentov.
Zač ECTS bodi zapravo nisu problem?
Kritika dojde od različnih stran, ča se tiče promjenov. Pred svim austrijansko visokoškolarstvoÖsterreichische Hochschülerschaft ÖH kritizira potriboću završetka študija u minimalnom vrimenskom razdoblju. Novi zakon da pogodi osobito one, ki su uz študij zaposleni ili dodatno moraju opskrbiti familiju. Ako zamemo u obzir, da neki študijski smjeri samo u prvoj fazi študija (STEOP)Studieneingang- und Orientierungsphase potribuju jur oko 20 ECTS bodov, onda 24 bodi u dvi ljeti zapravo nije čuda. Naravno pod uvjetom, da svoj fokus leži na tom študiju. Teže postaje za osobe, ke študiraju dva predmete – oni ćedu u budućnosti morati postignuti duplo toliko bodov.
Bar kako, problem leži već u tom, da visok broj študentov zbog financijskih uzrokov ne more staviti fokus na študij. U čuda slučajev nije moguće optimalno aranžirati svoj študij uz posao. Jednostavno odstati od prihodaprihod-Einkommen dodatnoga džoba isto nije opcija. Ne zato kad mladi – ako smo iskreni – svenek moru pravati dodatne pineze. Ali kao primjer, nima svaki ta “luksuz”, da roditelji plaćaju stan u Beču. Jur samo troški za vlak – svaki dan iz doma u varoš i ponajzad – znaju biti (nevjerojatno) visoki. Je ada čudno, da djelo obično stoji na prvom mjestu? Poziciju vlade se barem ovako more interpretirati: Bez sigurne financijske pozadine, ne pravaš ni početi študij.
Kako mi študenti vidimo razvitak?
Vlada si nije mogla izibrati “bolji” trenutak za sveučilišne promjene. Usred pandemije, kada velik broj študentov takorekuć visi u zraku. Neki se moraju jadati o online-nastavi i ograničenom pristupu materijalu. Drugi su izgubili svoj dodatni džob, a tim i plaću, a trete opterećuju psihički problemi, ke prouzrokuje lockdown. Ada za mlade se aktualno stavi pitanje: Kamo i kako dalje u žitku? Za politiku bojsek dobra situacija za pooštrenje študentskih prav. Čestitam!
Pod naslovom “Bildung brennt” se je formirala inicijativa protiv novoga propisa, ku morete podupirati/potpisati pod ovim linkom: https://mein.aufstehn.at/petitions/bildung-brennt-neues-universitatsgesetz-stoppen
Grafika: Alex Wukovits
