Mehrsprachiges/Politik/Uni

Zaoštreni Zakon o sveučilišću: Ča to znači za nas študente?

Wen die neuen Regelungen an der Uni treffen werden.

Minimal LogoMinimal White Logo

Mobile Logo

piše Elisabeth Satovich
7. Dezember 20207. Dezember 2020
Deutschsprachige Zusammenfassung einblenden

Für Studienanfänger ab dem Wintersemester 2021 soll ein verschärftes Universitätsgesetz gelten. Die Devise der türkis-grünen Regierung lautet “leistungsbezogenes Studienrecht”. Demzufolge wurde eine Mindeststudienleistung festgesetzt – im Laufe von vier Semestern, also zwei Studienjahren, müssen 24 ECTS-Punkte erlangt werden. Ansonsten werde die Zulassung erlöschen und das Studium an der jeweiligen Universität sei für zehn Jahre gesperrt. Kritik gibt es besonders von Seiten der Österreichischen Hochschülerschaft. Gerade im Hinblick auf die aktuelle Krisensituation, stößt das Verordnen verschärfter Maßnahmen auf wenig Akzeptanz.


Debata o promjena Zakona o sveučilišću je jur prezentna od početka jeseni. Ministarstvo je planiralo minimalno dostignućeMindeststudienleistung za jedno akademsko ljeto. U konkretnom, dužnost postignuti 16 ECTS bodov po študiju u roku jednoga ljeta. To se ali – kroz otpor študentskih udruženj – do te mjere nije realiziralo.

Kako izgleda aktualna situacija?

Zasada se odredjenifestgesetzt zakon naliže študentskoga pravaStudienrecht, u kom piše, da študenti moraju postignuti najmanje 24 ECTS bode u toku četirih semestrov, znači dvih ljet. Novela koncem novembra ali još nije finalizirana. U diskusiji je bila – bar u tirkiznom ministarstvu za znanosti – i potriboća udjelati 90 ECTS bodov u toku trih ljet.

Za orijentaciju: Jedan ECTS bod sadržava po teoriji djelatno opterećenjeArbeitsaufwand od oko 25 uri. Jedan bachelor študij vrijedi 180 ECTS bodov. Za završetak študija u minimalnom vrimenskom razdobljuMindeststudienzeit je potribno 30 ECTS bodov po semestru. Za primanje študentske potporeStudienbeihilfe se triba 16 ECTS bodov na ljeto, a za štipendiju se more zaprositi s barem 30 bodov. Ada pritisak za “brzo” študiranje, odnosno polaganje ispitov jur duga ljeta egzistira – vjerojatno još i od početka Bolonjskog sistema.

Kada i za koga valja novi propis?

Novi zakon neka valja od zimskoga semestra 2021. ljeta i naliže bachelor i diplomske študije. Pogodjeni su ada oni, ki onda počnu novi študij na sveučilišću. Komu nije moguće tih 24 ECTS bodov u toku četirih semestrov postignuti, nima dozvolu se dalje študirati, odnosno će mu isteći dopušćenjeZulassung predmeta na tom univerzitetu za deset ljet. Zakon nije relevantan za one, ki su usred študija ili jur završili bachelor študij. Za master študije novi propis neće valjati.

Zač ograničiti študij na odredjene ECTS bode?

Deviza od strani tirkizno-zelene vlade se zove “leistungsbezogenes Studienrecht”. Cilj pooštrenih mjer je skraćivanje duranja študija. Univerzitet da je postao “kultura neodvisnosti”. Samo manjina študentov uloži puno djelatno vrime u študij, a to da zapravo nije smisao študiranja. Med ostalim peljač sekcije za sveučilišćaHochschulsektion Elmar Pichl je ta aspekt označio u časopisu za sveučilišno pravoZeitschrift für Hochschulrecht. Ča politiki fali, je navodno “ozbiljnost i obaveza”“Ernsthaftigkeit & Verbindlichkeit” od strani študentov.

Zač ECTS bodi zapravo nisu problem?

Kritika dojde od različnih stran, ča se tiče promjenov. Pred svim austrijansko visokoškolarstvoÖsterreichische Hochschülerschaft ÖH kritizira potriboću završetka študija u minimalnom vrimenskom razdoblju. Novi zakon da pogodi osobito one, ki su uz študij zaposleni ili dodatno moraju opskrbiti familiju. Ako zamemo u obzir, da neki študijski smjeri samo u prvoj fazi študija (STEOP)Studieneingang- und Orientierungsphase potribuju jur oko 20 ECTS bodov, onda 24 bodi u dvi ljeti zapravo nije čuda. Naravno pod uvjetom, da svoj fokus leži na tom študiju. Teže postaje za osobe, ke študiraju dva predmete – oni ćedu u budućnosti morati postignuti duplo toliko bodov. 

Bar kako, problem leži već u tom, da visok broj študentov zbog financijskih uzrokov ne more staviti fokus na študij. U čuda slučajev nije moguće optimalno aranžirati svoj študij uz posao. Jednostavno odstati od prihodaprihod-Einkommen dodatnoga džoba isto nije opcija. Ne zato kad mladi – ako smo iskreni – svenek moru pravati dodatne pineze. Ali kao primjer, nima svaki ta “luksuz”, da roditelji plaćaju stan u Beču. Jur samo troški za vlak – svaki dan iz doma u varoš i ponajzad – znaju biti (nevjerojatno) visoki. Je ada čudno, da djelo obično stoji na prvom mjestu? Poziciju vlade se barem ovako more interpretirati: Bez sigurne financijske pozadine, ne pravaš ni početi študij.

Kako mi študenti vidimo razvitak?

Vlada si nije mogla izibrati “bolji” trenutak za sveučilišne promjene. Usred pandemije, kada velik broj študentov takorekuć visi u zraku. Neki se moraju jadati o online-nastavi i ograničenom pristupu materijalu. Drugi su izgubili svoj dodatni džob, a tim i plaću, a trete opterećuju psihički problemi, ke prouzrokuje lockdown. Ada za mlade se aktualno stavi pitanje: Kamo i kako dalje u žitku? Za politiku bojsek dobra situacija za pooštrenje študentskih prav. Čestitam!


Pod naslovom “Bildung brennt” se je formirala inicijativa protiv novoga propisa, ku morete podupirati/potpisati pod ovim linkom: https://mein.aufstehn.at/petitions/bildung-brennt-neues-universitatsgesetz-stoppen

Grafika: Alex Wukovits

Share this
  • Facebook
  • Messenger
  • Twitter
  • Pinterest
  • Linkedin
  • Whatsapp
  • Reddit
  • Email

Tags:

  • mladina
  • Politika
  • študentska prava
  • univerzitet
  • Elisabeth Satovich
  • Latest posts
  • Riči tajedna. KW3.
  • Riči tajedna. KW2.
  • Riči tajedna. KW1.
  • Zaoštreni Zakon o sveučilišću: Ča to znači za nas študente?
View all

Piši komentar Antworten abbrechen

Your email address will not be published.

Morebit da te zanima

13. Jänner 202113. Jänner 2021

Najistinitija istina o odlasku ministrice Aschbacher.

18. Oktober 20206. November 2020

NG-podcast: Tablice

15. Oktober 202017. Oktober 2020

Minority Safepack Initiative – diskusija mladih

Annibale Carracci - Domine, quo vadis?
15. August 202016. August 2020

Crikva, quo vadis?

Beitrags-Navigation

Zatopljena jabuka. NGNJAMNJAM#1.
Masovni test. Beim Massentest.
  • Mehrsprachiges
  • Fokus
    • 20 ljet tablic
    • Literatura
    • Spominanje
    • Feminizam
    • Vjera
  • Rubrika
    • Manjina
    • Jezik
    • Audio
    • Muzika
    • Print-Arhiv
  • Print-Abo
  • Impressum
    • Impressum
    • Kontakt
    • Datenschutz
This website uses cookies to improve your experience. We'll assume you're ok with this, but you can opt-out if you wish. Cookie settingsACCEPT
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Notwendige
immer aktiv

Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.

Nicht notwendige

Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.

Top