Jezik/Manjina/Mehrsprachiges

Zoompozij: mali jeziki u urbanom prostoru

Simpozij goes Zoomposium: Mali manjinski jeziki i jezične varijacije u urbanom prostoru. Symposium im kroatischen Zentrum: Sprachen im urbanen Raum. Ein Gesamteindruck.

Minimal LogoMinimal White Logo

Mobile Logo

piše Lydia Novak
31. Oktober 20201. November 2020
Deutschsprachige Zusammenfassung einblenden

Zum 25-jährigen Bestehen des kroatischen Zentrums in Wien war ein Symposium zum Thema “kleine Sprachen im urbanen Raum” geplant. Ein kleines Virus hat das Symposium in den Herbst verschieben lassen und es wurde zum hybriden Event – vor allem, aber nicht nur online.

Dem komparativen Charakter des Symposiums haben wir den Schluss zu verdanken, dass der urbane Kontext allein nicht “gefährlich” für kleine Sprachen ist, sondern völlig umgekehrt. Genau dieser städtische Kontext gibt neue Perspektiven, neue Arten die Sprachen zu pflegen, sie zu nutzen und thematisieren. Es bedarf hierfür aber gesellschaftlicher Strukturen. Aber die Antipode Dorf-Stadt dürfte es so nicht geben, nicht in Fragen der Sprachen. Ein interessanter Aspekt ist – Julian Nyč hat ihn bei den Lausitzer Sorben erforscht–, dass der soziale Aufstieg oftmals mit Assimilation einhergehe.

Beim Symposium wurde referiert zu den Arbanesen auf Zadar, zu Sepharden am Balkan, zu den Lausitzer Sorben, Molise-Kroaten und den Burgenlandkroaten. Alle Speaker des Symposium sind am Ende des kroatischen Teils gelistet. Und hier das Video der Abendveranstaltung.

Ein hybrides Symposium. Katharina Tyran (Mitte) war Programmkoordinatorin und hat selbst vorgetragen. Rechts neben ihr Zwetelina Ortega, links flankiert von Elton Prifti. Credits: Hrvatski centar

U osnovnom smislu bi značilo „simpozij“ (συμπόσιον), da se grupa ljudi sastaje, druži i pije. Filozofu  Platonu i njegovom opusu „Symposion“ rasprave o naturi, ljubavi itd. u dialoškom obliku imamo za zahvaliti, da pod tim nazivom dandanas razumimo (i) znanstvenu raspravu na odredjenu temu.

Da simpozij ni u osnovnom ni u sadašnjem smislu trenutno nije moguć, ne tribam objasniti. (U slučaju, da ovo gdo šte za dvajset ili pedeset ljet, ada, za buduće generacije: živimo u pandemiji.)

Povodom 25-ljetnoga postojanjaje Hrvatski centar u Beču planirao održati  simpozij na temu „Mali manjinski jeziki i jezične varijacije u urbanom prostoru“ na protuliće (maj) 2020. ljeta, ča se je iz poznatih uzrokov pak odrinulo na jesen (oktobar). No, situacija se kroz jesen opet zaoštrila i vrimena su još izazovnija. Tako je i Hrvatski centar odlučio  pojti novim, hrabrim putem i održati planirani simpozij na predvidjeni termin, 22. oktobra, i to online odnosno u hibridnom obliku.

Teme pojedinih referatov su bile s jedne strani dost šarolike, a na drugu stran je bilo zanimljivo viditi, kako se neke stvari ipak poklapaju, kako se neka pitanja nadovezuju a naravno i kade su razlike med “malimi jeziki”.

Screenshot simpozija – credits: hrvatski centar

Pred svim kroz ov komparativni karakter simpozija, pogledom na Arbanase u Zadru, balkanske Sefarde, lužičke Sorbe,  moliške Hrvate a naravno i gradišćanske Hrvate u urbanom kontekstu, bilo je po prvom dijelu simpozija jasno, da urbana sredina po sebi u tom smislu nije “opasna” za male jezike, nego je čisto suprotno. Upravo ta urbani kontekst daje nove perspektive i nove načine, u ki se more baratati timi jeziki, je koristiti i tematizirati. Naravno, da su za to potribne i odredjene društvene strukture. Ada, antipodi selo – grad zapravo ne bi smili postojati, barem ne u pitanju jezika. Prosljedno je pitanje, ko se je za mene stavilo po simpoziju: ku ulogu ima socijalno i društveno unapredjenje u gubitku jezika, odnosno je li je to kako povezano. Tako je Julian Nyča iz Berlina napomenuo, da je kod Sorbov za prepoznati jasna konotacija med dizanjem socijalnoga statusa pojedincev i asimilacijom. To bi svakako tribalo istraživati, naravno opet  u komparativnom obliku u pogledu i u prispodobi s drugimi jeziki. 

Tako šarolike kako su bile teme bila su i mjesta, iz kih se je predavalo:  od Berlina do Beča, od Zagreba prik Zadra, sve do Beograda. Zahvaljujući tehniki – ka je bila skroz kooperativna – se ugodalo, ne samo skupiti predavače/ice iz nekoliko dijel Europe na jedno “mjesto“, nego ovim oblikom simpozija imali su i ljudi mogućnost sudjelivati, ki morebit u analognom obliku ne bi bili dospili. To je svakako pozitivna stran i posljedica ovoga načina priredbe, iako se mora ustanoviti i priznati da popratne diskusije u ovom obliku nisu tako  “plodne” kako bi znamda bile u analognom svitu. Ali morebit k tomu triba još malo časa, da se svi naučimo na ov način diskusije.

slika: Jelena Tyran

Drugi i večernji dio simpozija se je održao u hibridnom obliku, dakle mali dio publike je bio nazočan u Hrvatskom centru, a predavanja su bila dostupna putem live-streama. Tema ovoga dijela je bila većjezičnost u širjem smislu. 

Elton Prifti od Bečanskoga Sveučilišća (Institut za romanistiku) je na temu “Die Mehrsprachigkeit in der Romania in Geschichte und Gegenwart: einige theoretische und praktische Überlegungen” pokazao i dokazao, da je većjezičnost zapravo norma odnosno prevladava, a ne monolingualno društvo, kako se probilo (kao poželjni konstrukt, ne u  realnosti)  kao posljedica ideje i konstrukta nacionalnih držav u 18. i 19. stoljeću i osnivanja tih držav tokom 20. stoljeća. „Povijest človičanstva je povijest migracije.“ Dakle, konstrukcija „jedna nacija – jedan narod  jedan jezik“ ne odgovara realnomu svitu. Uprav postojanje malih jezikov je dokaz za to, i ta konstrukt pelja ad absurdum.

Praktičan pristup, kako baratati većjezičnošću, dala je za kraj simpozija Zwetelina Ortega (ka jur ljeta dugo znanstveno podvara i prati jezični odgoj u dičjoj grupi “Viverici”) – od instituta Linguamulti: “Mehrsprachigkeit im familiären Kontext – Möglichkeiten und Herausforderungen”. Uprav ovo zadnje  predavanje je bio “most” i korak u praksu i u većjezičnu budućnost, ka ali leži i u naši ruka.

Ov jednodnevni simpozij je bio svakako temelj za daljnje  diskusije i rasprave, a i sam u sebi je bio većjezičan, jer se je komuniciralo na 4-5 jezikov. Dakle, ufajmo i veselimo se na sljedeće simpozije – i u osnovnom i u platonskom smislu.  


Post scriptum: Teme predavanj na simpoziju:

• Lucija Šimičić (Zadar) & Klara Bilić Meštrić (Zagreb): Arbanasi: jezični otok i/ili gradski kvart?
• Jelena Filipović (Beograd): Balkanski Sefardi i njihov jezik: jezičke ideologije prema jevresko-španskom jeziku kroz istoriju
• Julian Nyča (Berlin): Beyond Lusatia – Sorbian cultural and linguistic activities outside traditional spheres
• Marta Račić (Zagreb): Moliškohrvatski dijalekt – suvremena uporaba u urbanom okruženju
• Katharina Tyran (Beč): Gradišćanskohrvatski u Beču: strukturalna i politična pitanja u pogledu na transmisiju jezika
• Key-note: Elton Prifti (Universität Wien, Institut für Romanistik): Die Mehrsprachigkeit in der Romania in Geschichte und Gegenwart: einige theoretische und praktische Überlegungen
• Zwetelina Ortega (Linguamulti): Mehrsprachigkeit im familiären Kontext – Möglichkeiten und Herausforderungen (vidi: https://www.youtube.com/watch?v=BN1y7xHvEU4 )

Share this
  • Facebook
  • Messenger
  • Twitter
  • Pinterest
  • Linkedin
  • Whatsapp
  • Reddit
  • Email

Tags:

  • europäische Volksgruppen
  • hrvatskicentar
  • slavistika
  • sprachen
  • Symposium
  • Lydia Novak
  • Latest posts
  • Većvećvećjezičnost
  • Zoompozij: mali jeziki u urbanom prostoru
  • Bečanski gratis-test
View all

Piši komentar Antworten abbrechen

Your email address will not be published.

Morebit da te zanima

15. Jänner 202115. Jänner 2021

EU: Minority safepack neće peljati do zakona. Minority safepack wird zu keiner Gesetzesänderung führen.

28. Dezember 202029. Dezember 2020

Naši jubileji!

Gender po Gradišćanskohrvatsku. Kako koristiti rodnoćutljivi jezik. Wie auf Burgenlandkroatisch Gendern funktionieren kann. Mit Doppelpunkt, Stern oder Gender Gap.
20. Juli 202020. Juli 2020

Kako “gendrati” po gradišćanskohrvatsku

Gabriela Novak-Karall, Julian Himmelbauer, Tibor Jugovits
15. Juli 202030. Juli 2020

Mini-Metron Julianu Himmelbaueru

Beitrags-Navigation

Mali jezik – veliki znaki: moliškohrvatski i selo “Beč”
Pišti geht
  • Mehrsprachiges
  • Fokus
    • 20 ljet tablic
    • Literatura
    • Spominanje
    • Feminizam
    • Vjera
  • Rubrika
    • Manjina
    • Jezik
    • Audio
    • Muzika
    • Print-Arhiv
  • Print-Abo
  • Impressum
    • Impressum
    • Kontakt
    • Datenschutz
This website uses cookies to improve your experience. We'll assume you're ok with this, but you can opt-out if you wish. Cookie settingsACCEPT
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
immer aktiv

Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.

Non-necessary

Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.

SAVE & ACCEPT
Top