Jezik/Manjina/Mehrsprachiges

Zoompozij: mali jeziki u urbanom prostoru

Simpozij goes Zoomposium: Mali manjinski jeziki i jezične varijacije u urbanom prostoru. Symposium im kroatischen Zentrum: Sprachen im urbanen Raum. Ein Gesamteindruck.

Minimal LogoMinimal White Logo

Logo Novoga glasa (full)

piše Lydia Novak
31. Oktober 2020
Deutschsprachige Zusammenfassung einblenden

Zum 25-jährigen Bestehen des kroatischen Zentrums in Wien war ein Symposium zum Thema “kleine Sprachen im urbanen Raum” geplant. Ein kleines Virus hat das Symposium in den Herbst verschieben lassen und es wurde zum hybriden Event – vor allem, aber nicht nur online.

Dem komparativen Charakter des Symposiums haben wir den Schluss zu verdanken, dass der urbane Kontext allein nicht “gefährlich” für kleine Sprachen ist, sondern völlig umgekehrt. Genau dieser städtische Kontext gibt neue Perspektiven, neue Arten die Sprachen zu pflegen, sie zu nutzen und thematisieren. Es bedarf hierfür aber gesellschaftlicher Strukturen. Aber die Antipode Dorf-Stadt dürfte es so nicht geben, nicht in Fragen der Sprachen. Ein interessanter Aspekt ist – Julian Nyč hat ihn bei den Lausitzer Sorben erforscht–, dass der soziale Aufstieg oftmals mit Assimilation einhergehe.

Beim Symposium wurde referiert zu den Arbanesen auf Zadar, zu Sepharden am Balkan, zu den Lausitzer Sorben, Molise-Kroaten und den Burgenlandkroaten. Alle Speaker des Symposium sind am Ende des kroatischen Teils gelistet. Und hier das Video der Abendveranstaltung.

Ein hybrides Symposium. Katharina Tyran (Mitte) war Programmkoordinatorin und hat selbst vorgetragen. Rechts neben ihr Zwetelina Ortega, links flankiert von Elton Prifti. Credits: Hrvatski centar

U osnovnom smislu bi značilo „simpozij“ (συμπόσιον), da se grupa ljudi sastaje, druži i pije. Filozofu  Platonu i njegovom opusu „Symposion“ rasprave o naturi, ljubavi itd. u dialoškom obliku imamo za zahvaliti, da pod tim nazivom dandanas razumimo (i) znanstvenu raspravu na odredjenu temu.

Da simpozij ni u osnovnom ni u sadašnjem smislu trenutno nije moguć, ne tribam objasniti. (U slučaju, da ovo gdo šte za dvajset ili pedeset ljet, ada, za buduće generacije: živimo u pandemiji.)

Povodom 25-ljetnoga postojanjaje Hrvatski centar u Beču planirao održati  simpozij na temu „Mali manjinski jeziki i jezične varijacije u urbanom prostoru“ na protuliće (maj) 2020. ljeta, ča se je iz poznatih uzrokov pak odrinulo na jesen (oktobar). No, situacija se kroz jesen opet zaoštrila i vrimena su još izazovnija. Tako je i Hrvatski centar odlučio  pojti novim, hrabrim putem i održati planirani simpozij na predvidjeni termin, 22. oktobra, i to online odnosno u hibridnom obliku.

Teme pojedinih referatov su bile s jedne strani dost šarolike, a na drugu stran je bilo zanimljivo viditi, kako se neke stvari ipak poklapaju, kako se neka pitanja nadovezuju a naravno i kade su razlike med “malimi jeziki”.

Screenshot simpozija – credits: hrvatski centar

Pred svim kroz ov komparativni karakter simpozija, pogledom na Arbanase u Zadru, balkanske Sefarde, lužičke Sorbe,  moliške Hrvate a naravno i gradišćanske Hrvate u urbanom kontekstu, bilo je po prvom dijelu simpozija jasno, da urbana sredina po sebi u tom smislu nije “opasna” za male jezike, nego je čisto suprotno. Upravo ta urbani kontekst daje nove perspektive i nove načine, u ki se more baratati timi jeziki, je koristiti i tematizirati. Naravno, da su za to potribne i odredjene društvene strukture. Ada, antipodi selo – grad zapravo ne bi smili postojati, barem ne u pitanju jezika. Prosljedno je pitanje, ko se je za mene stavilo po simpoziju: ku ulogu ima socijalno i društveno unapredjenje u gubitku jezika, odnosno je li je to kako povezano. Tako je Julian Nyča iz Berlina napomenuo, da je kod Sorbov za prepoznati jasna konotacija med dizanjem socijalnoga statusa pojedincev i asimilacijom. To bi svakako tribalo istraživati, naravno opet  u komparativnom obliku u pogledu i u prispodobi s drugimi jeziki. 

Tako šarolike kako su bile teme bila su i mjesta, iz kih se je predavalo:  od Berlina do Beča, od Zagreba prik Zadra, sve do Beograda. Zahvaljujući tehniki – ka je bila skroz kooperativna – se ugodalo, ne samo skupiti predavače/ice iz nekoliko dijel Europe na jedno “mjesto“, nego ovim oblikom simpozija imali su i ljudi mogućnost sudjelivati, ki morebit u analognom obliku ne bi bili dospili. To je svakako pozitivna stran i posljedica ovoga načina priredbe, iako se mora ustanoviti i priznati da popratne diskusije u ovom obliku nisu tako  “plodne” kako bi znamda bile u analognom svitu. Ali morebit k tomu triba još malo časa, da se svi naučimo na ov način diskusije.

slika: Jelena Tyran

Drugi i večernji dio simpozija se je održao u hibridnom obliku, dakle mali dio publike je bio nazočan u Hrvatskom centru, a predavanja su bila dostupna putem live-streama. Tema ovoga dijela je bila većjezičnost u širjem smislu. 

Elton Prifti od Bečanskoga Sveučilišća (Institut za romanistiku) je na temu “Die Mehrsprachigkeit in der Romania in Geschichte und Gegenwart: einige theoretische und praktische Überlegungen” pokazao i dokazao, da je većjezičnost zapravo norma odnosno prevladava, a ne monolingualno društvo, kako se probilo (kao poželjni konstrukt, ne u  realnosti)  kao posljedica ideje i konstrukta nacionalnih držav u 18. i 19. stoljeću i osnivanja tih držav tokom 20. stoljeća. „Povijest človičanstva je povijest migracije.“ Dakle, konstrukcija „jedna nacija – jedan narod  jedan jezik“ ne odgovara realnomu svitu. Uprav postojanje malih jezikov je dokaz za to, i ta konstrukt pelja ad absurdum.

Praktičan pristup, kako baratati većjezičnošću, dala je za kraj simpozija Zwetelina Ortega (ka jur ljeta dugo znanstveno podvara i prati jezični odgoj u dičjoj grupi “Viverici”) – od instituta Linguamulti: “Mehrsprachigkeit im familiären Kontext – Möglichkeiten und Herausforderungen”. Uprav ovo zadnje  predavanje je bio “most” i korak u praksu i u većjezičnu budućnost, ka ali leži i u naši ruka.

Ov jednodnevni simpozij je bio svakako temelj za daljnje  diskusije i rasprave, a i sam u sebi je bio većjezičan, jer se je komuniciralo na 4-5 jezikov. Dakle, ufajmo i veselimo se na sljedeće simpozije – i u osnovnom i u platonskom smislu.  


Post scriptum: Teme predavanj na simpoziju:

• Lucija Šimičić (Zadar) & Klara Bilić Meštrić (Zagreb): Arbanasi: jezični otok i/ili gradski kvart?
• Jelena Filipović (Beograd): Balkanski Sefardi i njihov jezik: jezičke ideologije prema jevresko-španskom jeziku kroz istoriju
• Julian Nyča (Berlin): Beyond Lusatia – Sorbian cultural and linguistic activities outside traditional spheres
• Marta Račić (Zagreb): Moliškohrvatski dijalekt – suvremena uporaba u urbanom okruženju
• Katharina Tyran (Beč): Gradišćanskohrvatski u Beču: strukturalna i politična pitanja u pogledu na transmisiju jezika
• Key-note: Elton Prifti (Universität Wien, Institut für Romanistik): Die Mehrsprachigkeit in der Romania in Geschichte und Gegenwart: einige theoretische und praktische Überlegungen
• Zwetelina Ortega (Linguamulti): Mehrsprachigkeit im familiären Kontext – Möglichkeiten und Herausforderungen (vidi: https://www.youtube.com/watch?v=BN1y7xHvEU4 )

Share this
  • Facebook
  • Twitter

Tags:

  • europäische Volksgruppen
  • hrvatskicentar
  • slavistika
  • sprachen
  • Symposium
  • Lydia Novak
  • Latest posts
  • Kako je biti pri eventu ki nikoga ne zanima – ili ipak?
  • Črossing Europe
  • Literatura u dvi sviti: Sandra Gugić i „Zorn und Stille“
  • Pledoaje za arhiv
View all

Piši komentar Antworten abbrechen

Your email address will not be published.

Morebit da te zanima

Kako je biti pri eventu ki nikoga ne zanima – ili ipak?

Morebit da te zanima

16. April 2022

Podcast: Probleme im dänisch-deutschen Grenzgebiet?

15. April 2021

Mladi Poljanci: “Nismo s tim računali”

15. Jänner 2021

EU: Minority safepack neće peljati do zakona. Minority safepack wird zu keiner Gesetzesänderung führen.

28. Dezember 2020

Naši jubileji!

Beitrags-Navigation

Previous Story Previous post:

Mali jezik – veliki znaki: moliškohrvatski i selo “Beč”

Next Story Next post:

Pišti geht

Latest from Blog

Črljeni showdown

Seksizam kod manjin: “Kad su neki muži došli, smo morale biti dvime u uredu”

“Napiši mi članak za Novi glas, ChatGPT!”

Umjetna inteligencija, mašinsko učenje i duboko učenje

Prakljat po hrptu

  • Mehrsprachiges
  • Fokus
    • Audimax
    • Savjet
    • Media
    • Protiv “norme”
    • Spominanje. Gedenken.
  • Rubrika
    • History-podcast
    • Lightartikel
    • Feminizam
    • Metulj
    • Print-Arhiv
  • Print-Abo
  • Impressum
    • Impressum
    • Kontakt
    • Datenschutz
Koristimo i (rado jimo) kolačiće. Evo tvoje mogućnosti. Wir verwenden Cookies für eine besser laufende Website. Hier deine Optionen. EinstellungenDobro | Gut so.
Privacy & Cookies Policy

Zaštita podatkov | Datenschutz

Unsere Datenschutzerklärung kann hier aufgerufen werden.
Potribni | Notwendige
immer aktiv
Notwendige Cookies sind da, damit diese Website überhaupt laufen kann. Zu dieser Kategorie zählen nur Cookies, die Basis- und Sicherheitsfunktionen erfüllen. Sie speichern auch keine personenbezogenen Daten.
Nepotribni | Nicht-notwendige
Alle Cookies, die nicht notwendig sind für das reibungslose Laufen der Website und etwa dafür gebraucht werden, personenbezogene Daten zu analysieren oder zu sammeln. Andere Cookies werden als notwendig erachtet. Wir sind gesetzlich verpflichtet, Nutzer:innen nach ihrer Zustimmung zu fragen.
SAVE & ACCEPT
Top